Ausetalia

From Wikipedia
(Redirected from Australia)
Taupulega o Ausetalia
Commonwealth of Australia
Fuʻa o Ausetalia Ofu o lima o Ausetalia
Fuʻa Ofu o lima
Viʻi o le tupu: "Muamua Talafeagai Ausetalia" (Igilisi: "Advance Australia Fair")[N 1]

Ausetalia
Ausetalia
Aʻai laumua Kenepera
Pae: 35°18.48′S 149°7.47′E / 35.30800°S 149.12450°E / -35.30800; 149.12450
Aupito tele aʻai Sini
Gagana aloaia Igilisi (faapouliuli)
Malo
• Faiga Malo Faitupu Faavae Palemene Feterale
• Tupu Tupu Sialese III
• Kovana Sili David Hurley
• Palemia Anthony Albanese
• Faamasino Sili Susan Kiefel
Tū toʻatasi Mai le Iunaite Malo 
• Aufeterale, Tusi faʻavae 1 Ianuari 1901 
• Tulafono o Mulimulitai Tulafono Vaetamaina 9 Okitopa 1942 (with effect
mai le 3 Setema 1939)
 
• Ausetalia Tulafono 3 Mati 1986 
Eria
• Aofai 7,692,024 km² (6th)
2,988,888 sq mi 
Faitau aofaʻi
• 2024 tau tata 20,555,300 (51)
• 2011 faitau aofaʻi 21,507,717[2]
• Vavalalata 2.8/km² (236)
7.3/sq mi
GDP (PPP) 2015 tau tata
• Atoa $1.137 trillion[3] (19th)
• i le tagata $47,318[3] (17th)
GDP (laiti) 2015 tau tata
• te katoa $1.241 trillion[3] (12th)
• i le tagata $51,642[3] (9th)
HDI  (2015) 0.935 (matagofie) (3)
Tupe 'eseʻese Tala Ausetalia (AUD)
Sone Taimi eseʻese[N 2] (UTC+8 to +10.5)
• Tau māfanafana (DST) eseʻese[N 2] (UTC+8 to +11.5)
Tulafono Initaneti .au
Tulafono Valaauina +61

O Ausetalia,[4] 'o se konetineta i le Vasa Pasefika. 'O se atunu'u telē tele lea atunu'u. E maua i le itū i saute i sisifo o Samoa, 'ae ta'atia i le itū i mātū i sisifo o Niu Sila. 'O se atunu'u e mau'oa tele 'Ausetalia, 'aua e tele ona 'oloa mai ona minerale ma isi 'oloa gaosia mai ona fa'ato'aga fa'apea ona laufanua. O le a le atunuu lona ono-aupito tele lalolagi e ala i le eria atoa. atunuu e lata ane e aofia ai Papua Niu Kini, Initonesia ma Sasaʻe Timor i le itu i matu; Le Motu o Solomona ma Vanuatu i le itu i sasae-matu; ma Niu Sila i le itu i saute-sasaʻe. Mo e uiga i le 50,000 tausaga i luma o le muamua le faatalanoaga o Peretania i le senituri lona sefulu valu tuai, na aina Ausetalia e ala i le atunuu Ausetalia, na saunoa gagana faavasegaina i pe tusa lea ma le 250 vaega gagana. Ina ua mavae le mauaina o Europa o le konetineta e suesue Holani i le 1606, sa fai mai le afa i sasaʻe o Ausetalia e ala i Peretania Tele i le 1770 ma muai nofoia e ala i felauaiga penal i le kolone o Uelese i saute fou mai le 26 o Ianuari 1788. tuputupu pea le faitau aofai o tagata i le tele o tausaga mulimuli ane ai; sa suesueina ma se nofoaga faaopoopo pale lava pulega e lima, na faavaeina i le konetineta. I le aso 1 Ianuari 1901, faatasi ai faatasi le nofoaga e ono, ua avea le Taupulega o Ausetalia. Talu tuufaatasiga, ua tausia Ausetalia se faiga saoloto faatemokalasi faaupufai fale o manu e galue e avea o se faatemokalasi Palemene feterale ma Malo Faitupu faavae e aofia ai le ono setete ma ni teritori. O le faitau aofai o tagata o le 24 miliona o le tele o le taulaga ma le mamafa faasagatonu i setete i sasae ma i luga o le talafatai. O Ausetalia o se atunuu atiina ae ma se tasi o le mauoa i le lalolagi, ma le-aupito tele lona 12 tamaoaiga o le lalolagi. I le 2014 sa i ai le maualuga o le lona lima o le lalolagi Ausetalia i le capita tupe maua. tupe faaalu militeli a Ausetalia e 13-aupito tele a le lalolagi. O le faasino upu o le atinae o tagata lona lua-aupito maualuga aafia ai le lalolagi, faatulagaina maualuga i Ausetalia le tele o faatusatusaga faava o malo o faatinoga o le atunuu, e pei o le tulaga lelei o le olaga, o le soifua maloloina, aoaoga, le saolotoga o le tamaoaiga, ma le puipuiga o le saolotoga tau le va ma aia tatau faaupufai. O Ausetalia o se sui o le Malo Aufaatasi, G20, o le Taupulega o Malo, ANZUS, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae (OECD), Lalolagi Faalapotopotoga o Fefaatauaiga, Asia ma le Pasefika Tamaoaiga Galulue, ma le fono o le Pasefika.

Igoa[Teuteu | edit source]

O le igoa e maua Ausetalia mai le Australis Latina Terra ( "laueleele i saute") o se igoa faaaoga mo laueleele iloa i le itulagi i saute talu mai aso anamua. O le muamua tusia faaaogaina o le upu Ausetalia i le gagana Peretania sa i 1625 i se tusi na tusia e Sir Richard Hakluyt, lomia e Samuel Purchas. O le ituaiga Holani upu faamatala sa faaaogaina Australische i se tusi Holani i Batavia (Jakarta) i le 1638, e faasino i le fanua iloa fou i le itu i saute. O le taimi muamua o le igoa e foliga mai ua aloaia faaaogaina Ausetalia i ai i se despatch e le Alii Bathurst o 4 Aperila 1817 lea faailoa Kovana Lachlan Macquarie o le mauaina o siata Kapeteni Flinders 'o Ausetalia. I le aso 12 Tesema 1817, ua fautuaina e Macquarie le ofisa o le malo e tatau ona faaaoga aloaia. I le 1824, o le Admiralty malilie e tatau ona faailoa aloaia le konetineta o Ausetalia.

Talafaasolopito[Teuteu | edit source]

Faatufugaga papa Apoliki i le Kimberley itulagi o Ausetalia i Sisifo.

nonofo ai tagata o le konetineta o Ausetalia ua fuafuaina e amata i le va o 42.000 ma 48.000 tausaga talu ai, atonu i le malaga a tagata i le laueleele alalaupapa ma puupuu-sami alataloto mai mea nei Sautesasae Asia. O nei uluai tagata atonu tuaa sa o le atunuu Australians.At ona po nei i le taimi o le faatalanoaga o Europa i le seneturi lona 18 tuai, o le tele Ausetalia le atunuu sailia ma faapotopoto meaai, faatasi ai ma se aganuu tuufofoga ma tulaga faatauaina faaleagaga e faavae i luga o le migao mo le laueleele ma se talitonuga i le miti taimi.

Taunuu mai o le Tagata Europa[Teuteu | edit source]

Ata o le Taitaiau o James Cook, o le uluai Europa i le faafanua o le talafatai i sasaʻe o Ausetalia i le 1770.

O le sighting Europa muamua faamauina o le motu autu o Ausetalia, ma le landfall Europa muamua faamauina i luga o le konetineta o Ausetalia, e mafua i le Tautai Holani Willem Janszoon. Sa ia mama- le talafatai o le tolotolo Cape Ioka i le amataga 1606, ma tuta i le aso 26 Fepuari i le Pennefather vaitafe e lata ane i le aai i ona po nei o Weipa i Cape Ioka. Amata le Holani atoa o le talafatai i sisifo ma matu ma faaigoa le konetineta o motu "Fou Holani" i le taimi o le seneturi lona 17, ae ua faia se taumafaiga i le faatalanoaga. William Dampier, o se tagata suʻe nuʻu le gagana Peretania, taunuu i le talafatai i le itu i matu-sisifo o Fou Holani i le 1688 ma toe i le 1699 i se malaga toe foi. I le 1770, sa folau James Cook faatasi ma faailogaina le talafatai i sasae, lea sa ia igoa Uelese saute fou ma fai mo Peretania Tele. Faatasi ai ma le leai o lona kolone o Amerika i le 1783, o le Malo o Peretania auina a solomuli o vaa, o le "solomuli Sili", i lalo o le poloaiga o le Taitaiau o Arthur Phillip, e faatuina ai se kolone falepuipui fou i Niu Wales i Saute. A tolauapiga na faatuina ma le fuʻa toe faatutūina mai i Sydney gaiga, taulaga Jackson, i le aso 26 Ianuari 1788, o se aso lea na avea ma aso o le atunuu o Ausetalia, Ausetalia Aso, e ui lava o le Peretania kolone Tupu o Uelese i saute fou sa le aloaia faalauiloa seia 7 Fepuari 1788. O le nuu muamua na taitai atu ai le faavae o Sini, ma le sailiiliga ma nuu o le isi itulagi. Sa faatulagaina se faatalanoaga o Peretania i le Laueleele o le Van Diemen, ua lauiloa nei o Tasmania, i le 1803, ma na avea ma se kolone ese i 1825. faapea aloaia le malo autasi le vaega i sisifo o Ausetalia i sisifo (le kolone vaitafe Swan) i le 1828. kolone Vavaeese sa vaneina mai vaega o Uelese i saute fou: saute Ausetalia i le 1836, Victoria i le tausaga e 1851, ma Queensland i le 1859. sa faavaeina le teritori i matu i le 1911 ina ua excised mai saute Ausetalia. sa faavaeina i saute Ausetalia o se "itumalo saoloto" -o lava se kolone falepuipui. na faavaeina foi Victoria ma sisifo Ausetalia "saoloto", ae mulimuli ane taliaina faamaonia le nofosala aveina. O se tauiviga e le nofoia o Uelese i saute fou taitaiina atu ai i le faaiuga o le nofosala felauaiga i lena kolone; taunuu le vaa nofosala mulimuli i le 1848.

Atunuu tulaga[Teuteu | edit source]

Ata o se faamanatu ANZAC ma se tagata taaalo i se bugle matutua. o loo nonofo laina o tagata i tua o le faamanatuga. E toatele laiti satauro paepae ma poppies mumu ua pipii i le vao i le laina i le itu o le fanua faamanatu.
O le Mulimuli meli o loo taaalo i se Anzac Aso sauniga i taulaga Melepone. e faia sauniga faapena i le tele o lafumanu ma taulaga.

I le aso 1 Ianuari 1901, tuufaatasiga o le na ausia nofoaga ina ua mavae se sefulu tausaga o fuafuaga, feutagaiga ma palota. O lenei faavaeina le Taupulega o Ausetalia e avea o se pule o le malo o Peretania. O le teritori o tupe faavae feterale (mulimuli ane toe faaigoaina le teritori laumua o Ausetalia) sa faia i le 1911 e pei o le nofoaga mo le laumua o le malo i le lumanai o Canberra. Melepone o le nofoa o le lē tumau o le malo mai le 1901 i le 1927 ao le fausia Canberra. Na siitia atu ai le teritori i matu mai le pulea o le malo i saute o Ausetalia i le Palemene le feterale i le 1911. I le 1914, na auai Ausetalia Peretania i le tau o le Taua o le Lalolagi, faatasi ai ma le lagolago mai le gata i le vaega saoloto Taupulega tautalatala ma le vaega galulue Ausetalia fafati. Ausetalia sa auai i le tele o le taua tele tau i le pito i luma i sisifo. O uiga i 416.000 na auauna, e uiga i le 60,000 na fasiotia ma sa manua isi 152.000. O le tele o Ausetalia manatu i le toilalo o le ai vaega 'au a Ausetalia ma Niu Sila i Gallipoli e pei o le fanau mai o le atunuu - ona muamua tetele gaoioiga militeli. ua manatu e le toatele o le tauiviga Kokoda Mataituina o se atunuu tutusa - faamatalaina mea na tupu i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

Malo[Teuteu | edit source]

A tetele papae ma kulimi fale lanu ma vao i luga o lona fale. ua aai i le pito o le fale ma se pou fuʻa tele.
Palemene fale sa tatalaina i Kenepera i le 1988, suia le fale Palemene tumau, tatalaina i le 1927.
Anthony Albanese, Palemia o Ausetalia.
Anthony Albanese, le Palemia o Ausetalia.

O Ausetalia a Malo Faitupu faavae ma se vaega feterale o malosiaga. E faaaoga se faiga o le Palemene o le Malo ma Sialese III i ona luga e pei o le masiofo o Ausetalia, o se matafaioi e ese mai ia te ia tulaga o tupu o le isi malo o le Taupulega. O le masiofo o nofo i le malo aufaatasi ma sui i totonu o Ausetalia e ala i le aoao o le kovana i le tulaga feterale ma e le kovana i le tulaga o le setete, lea e ala i le tauaofiaga gaoioiga i luga o le fautuaga a lana auauna. O le faaaogaina sili ona maitauina i aso o malosiaga faaleoleo o le aoao o le kovana i fafo atu o le talosaga a le palemia o le faateaina o le malo Whitlam i le faafitauli faale-faavae o le 1975. Ua vavaeeseina e le malo feterale i paranesi e tolu:

  • O le Fono Faitulafono: o le Palemene e lua potu, faamatalaina i totonu o le fuaiupu 1 o le faavae e pei ona aofia ai le masiofo (faatusalia mai e le aoao kovana), o le Senate, ma le fale o le sui;
  • O le taitai o le: o le fono faapitoa a le feterale, i le faiga o le kovana aoao o fautuaina ai e le palemia ma faifeau o le tulaga.
  • O le Faamasinoga: o le Faamasinoga Maualuga o Ausetalia ma isi faamasinoga feterale, o lona faamasino ua tofia e le Kovana Sili i luga o le fautuaga a le Fono.

I le Senate (o le fale pito i luga), o loo i 76 senate: sefululua taitasi mai le setete ma le lua mai le teritori Amerika taitasi (o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu). O le fale o le sui (o le fale pito i lalo) ei ai le 150 tagata filifilia mai le tasi tagata o le vaega palota, e masani ona taʻua o "electorates" po o le "nofoa", faasoasoa atu setete i luga o le faavae o le faitau aofai o tagata, i le tasi ma tulaga uluai faamaonia a le tapulaa maualalo o le nofoa e lima. e faia masani Faiga Palota mo potu uma e lua tolu tausaga uma, o le taimi e tasi; senate maua tuutuuga overlapping ono tausaga sei vagana ai mo i latou mai le teritori, o lona tuutuuga e le o faatulagaina ae o loo nonoa i le faataamilosaga o le palota mo le fale pito i lalo; faapea na tuu 40 o le nofoaga e 76 i le Senate i le faiga palota taitasi seia vagana ua motusia le taamilosaga e se faataapeina lua. Faaaoga faiga palota a Ausetalia palota faapitoa mo faiga palota fale maualalo uma i le ese o Tasmania ma le teritori laumua o Ausetalia lea, faatasi ai ma le Senate ma sili ona tulaga fale pito i luga, tuufaatasi ai ma sui fuafuaina i se faiga ua taʻua o le tasi palota faaliliuina atu. Palota e faamalosia mo lesitala uma tagatanuu 18 tausaga ma luga i le puleaga faa-faamasinoga uma, e pei ona faamauina (faatasi ai ma le tuusaunoaga o saute Ausetalia). O le vaega i le fesoasoani tele i le fale o sui avea ma le malo ma ona taitai avea palemia. I tulaga pe afai e leai se vaega ua i ai le lagolago tele, o le kovana aoao o le mana faale-faavae e tofia ai le palemia ma, pe afai e tatau ai, faalēaogāina se tasi na aveesea le faatuatuaina o le Palemene.

Setete ma teritori[Teuteu | edit source]

PerthAdelaideMeleponeCanberraSiniBrisbaneDarwinHobartTasmaniaTeritori Tupe Faavae a AusetaliaTeritori Laumua o AusetaliaAusetalia i SisifoTeritori i MatuAusetalia i SauteKuiniselaniNiu Saute UeleseVitoriaTasmaniaBight Ausetalia TeleTasman SamiInitia VasaAmu SamiInitonesiaPapua Niu KiniFagaloa o CarpentariaArafura SamiTimor i SasaeTimor SamiAau Papupuni Tele
O se faafanua e mafai ona vave ona ma fesootai o setete ma teritori a Ausetalia

Ei ai Ausetalia setete ono - Uelese saute fou, Kuiniselani, Ausetalia i Saute, Tasmania, Vitoria ma sisifo Ausetalia ma teritori tetele Amerika e lua - o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu. I le tele o itu galulue nei teritori e lua e pei ona taʻua, ae e mafai ona faaleaogaina i le Palemene o le Taupulega so o se tulafono o lo latou palemene. I le faatusatusaga, o tulafono feterale e tafiesea tulafono tulaga na i vaega o loo faatulaga mai i le fuaiupu 51 o le faavae Ausetalia; palemene tulaga taofia uma malosiaga faaletulafono residual, e aofia ai i latou o loo i aoga, leoleo tulaga, o le Faamasinoga tulaga, auala, felauaiga o tagata lautele ma le malo i le lotoifale, talu ai nei e le pau i lalo o le aiaiga o loo lisiina i le fuaiupu 51. Taitasi setete ma teritori tetele Amerika ei ai lona lava le Palemene. O le setete o faalapotopotoga tupu, e ui lava e noatia i malosiaga faapitoa o le Taupulega e pei ona faamatalaina e le faavae. O le fale pito i lalo o loo taʻua o le faapotopotoga tulafono (o le fale o le faapotopotoga i le itu i saute Ausetalia ma Tasmania); le fale pito i luga o loo taʻua o le aufono a le tulafono. O le ulu o le malo i tulaga taitasi o le premier ma teritori taitasi le faifeau sili. Ua sui le masiofo i tulaga taitasi e ala i se kovana; ma i le itu i matu, o le pule. I le Taupulega, o le aoao o le kovana le sui o le masiofo.

Sootaga fafo ma militeli[Teuteu | edit source]

O se vaega o fitafita Ausetalia ma fana agai i se ala i se eria vaomatua
Ausetalia autau fitafita le faafoeina o se paterola vae i le taimi o se faatinoga soofaatasi aoaoga faatasi ma i malosiaga US i faga shoalwater (2007).

I le tele o tausaga talu ai nei, na tulia sootaga i fafo o Ausetalia e ala i se mafutaga vavalalata ma le Iunaite Setete e ala i le aulape ANZUS, ma e ala i se manao e atiina ae ai sootaga ma o Asia ma le Pasefika, aemaise lava e ala i ASEAN ma le fono atumotu o le Pasefika. I le 2005 ua faamaonia Ausetalia se nofoa Amataga i le itu i sasaʻe tumutumu Asia nei lona accession i le feagaiga o amity ma le galulue faatasi i sautesasae Asia, ma i le 2011 auai i le itu i sasae tumutumu Asia lona ono i Initonesia. O Ausetalia o se tasi o le Taupulega o le atunuu, lea na ulu o fonotaga a le Malo o le Taupulega tuuina atu i le fono autu mo le galulue faatasi. Ua tuliloa Ausetalia le pogai o le tatalaina tau fefaatauaiga faava o malo.E taitaiina i le faavaega o le Cairns vaega ma le galulue faatasi o le tamaoaiga Asia Pasefika. Ausetalia o se sui o le faalapotopotoga mo le galulue faatasi o le tamaoaiga ma le atinae ma le faalapotopotoga o fefaatauaiga o le lalolagi, ma ua tuliloa ni maliega tetele fefaatauaiga saoloto atunuʻu, talu ai nei le Ausetalia - maliega tau fefaatauaiga saoloto Iunaite Setete ma sootaga o le tamaoaiga vavalalata ma Niu Sila, ma le isi maliega saoloto fefaatauaiga ua feutagaiga ma Saina - le Ausetalia - Saina maliega tau fefaatauaiga saoloto - ma Iapani, Kolea i Saute i le 2011, Ausetalia - Chile Maliega tau fefaatauaiga saoloto, ma e pei o Novema 2015 ua tuu le Trans-Pasefika faiga faapaaga i luma o le Palemene mo le faamaoniga.

Siosiomaga[Teuteu | edit source]

A koala umia i luga o se eucalyptus laau ma ona ulu liliu ina uma mata o loo vaaia
O le koala ma le eucalyptus avea o se faailoga o loo pea Ausetalia.

Ui o le tele o Ausetalia e matutu po toafa vaega, e aofia ai se vaega eseese o le nofoaga mai heaths mauga e vaomatua le teropika ma le timu, ma ua aloaia o se atunuu megadiverse. Fungi faatusa e eseese; se tusa ma le 250,000 ituaiga - o lea e na o le 5% ua faamatalaina - tupu i Ausetalia. Ona o le matua tele o le konetineta, matua ma liuliuina mamanu o le tau, ma le tali-vaitaimi e faaesea faafaafanua, o le tele o biota a Ausetalia e tulaga ese. E tusa o le 85% o laau fuga, 84% o meaola, e sili atu nai lo le 45% o le manulele, ma e 89% o le i-matafaga, iʻa sone-faautauta ua faatetele. le ua Ausetalia numera sili o pili o so o se atunuu, ma le 755 ituaiga. o loo tele lava ina faia aʻe vaomatua Ausetalia o ituaiga pea lanumeamata, aemaise eucalyptus laau i itulagi itiiti matutu; suia wattles i latou e pei o le ituaiga iloga i sili itulagi ma toafa matutu. O nisi lauiloa manu Ausetalia o le monotremes (le platypus ma echidna); a 'au o marsupials, e aofia ai le kegaru, koala, ma wombat, ma manu felelei e pei o le emu ma le kookaburra. Na faailoa e le dingo e tagata Austronesian e faafesuiai ma Ausetalia le atunuu o loo siomia ai le 3000 TLM.

Iloa fanua[Teuteu | edit source]

Vaevaeina Ausetalia i lanu eseese e faailoa lona sone tau
Sone tau i Ausetalia.
'amu o le Tele papupuni Aau, o le lalolagi e aupito tele amu aau faiga.

Vaega tele laueleele a Ausetalia o 7.617.930 kilomita faatafafa o loo i le Indo - ipu Ausetalia. Siomia i le vasa Initia ma le Pasefika, ua vavae ese mai Asia e le sami Arafura ma Timor, ma le pepelo Sami 'amu mai le talafatai Queensland, ma le Tasman Sami o loo taoto i le va o Ausetalia ma Niu Sila. O le konetineta itiiti o le lalolagi ma le ono atunuu aupito tele i le eria atoa, Ausetalia - e tatau ona totogi e lona tele ma le faaesea-e masani ona faaigoaina o le "konetineta motu", ma o nisi taimi e manatu motu aupito tele a le lalolagi. Ei ai Ausetalia 34.218 kilomita o le talafatai (e le aofia uma motu i fafo), ma tapa se sone tamaoaiga faapitoa tele o 8.148.250 kilomita faatafafa. Lenei faapitoa sone o le tamaoaiga e le aofia ai le teritori Antarctic Ausetalia. E ese mai motu Macquarie, o loo taoto i le va o Ausetalia latitu 9 ° ma le 44 ° S, ma le logitu 112 ° ma le 154 ° E. A tele Ausetalia tuuina mai ai se eseesega tele o laufanua, ma le timu le teropika ma le vaomatua i le itu i matu-sasaʻe, mauga Atumauga i le itu i saute-sasaʻe, i saute i sisifo ma le itu i sasae, ma vao mago i le ogatotonu. O le konetineta sili ona mafolafola, ma le eleele matua ma itiiti lafulemu; toafa po o se vaega laueleele matutu masani ona taua o faia e le outback ae e mamao le vaega aupito tele o le laueleele. O le aina sili ona matutu konetineta, o lona timuga faaletausaga e tusa ma luga o le eria konetineta e itiiti ifo nai lo le 500 mm. O le faitau aofai o tagata i se nofoaga e tuuina mai, 2.8 nonofo i le sikuea kilomita, o totonu o le sili ona maualalo i le lalolagi, e ui lava o se soifua o vaega tele o le faitau aofai o tagata i le talafatai i saute-sasaʻe faautauta.

Ekonomi[Teuteu | edit source]

A loloto tatala loʻu lavea i lea e mafai ona vaai i ai nisi auala, o le palapala o se lanu elea
O le maoae Lua loʻu auro i Kalgoorlie, Western Ausetalia, e aupito sili ona tele a le atunuu tatala tipi loʻu.

o Ausetalia o se atunuu mauoa; e faatupuina ana tupe maua mai punaoa eseese e aofia ai le auina atu i fafo e faatatau i le laʻuina, fesootaiga, faletupe ma fale gaosimea. O loo i ai se tamaoaiga maketi, o se tamaoaiga sili matua i le capita, ma se fua faatatau maualalo matua o le mativa. I le tulaga o le tamaoaiga averesi, tuu i se faavasegaga lona lua i Ausetalia le lalolagi ina ua mavae Suitiselani i le 2013, e ui lava o le faateleina o le fua faatatau o le mativa o le atunuu mai le 10.2% i le 11,8%, mai le 2000/01 i le 2013. Na faailoa mai e le inisitituti suesuega Suisse Ata o le atunuu ma le tamaoaiga median aupito maualuga i le lalolagi ma le tamaoaiga lona lua-aupito maualuga averesi i le matutua i le 2013. O le Tala Ausetalia o le tupe mo le atunuu, e aofia ai le Kerisimasi motu, Cocos (Keeling) motu, ma motu Norfolk, faapea foi ma le setete tutoatasi motu o le Pasefika o Kiribati, Nauru, ma Tuvalu. Faatasi ai ma le 2006 tuufaatasia o le fesuiaiga o faaunegatupe i le Malo o Ausetalia ma le fesuiaiga lumanai Sini, o le faamalumaluga Ausetalia fesuiaiga avea le tele iva i le lalolagi.

Sosaiete[Teuteu | edit source]

A matafaga nonofo ai tagata; e mafai ona vaai i se aai i le tafailagi
Ausetalia ei ai se tasi o le faitau aofai sili ona maualuga urbanized a le lalolagi i le ola le toatele i aai aai tetele i luga o le talafatai. (Ata: talafatai auro matafaga ma tafailagi, Kuiniselani).

Mo tupulaga, o le toatele o tagata malaga mai le motu o Peretania, ma tagata o Ausetalia e matele lava o tupuaga British po o Aialani ituaiga. I le 2011 tusiga igoa Ausetalia, o le sa tuaa sili ona masani filifilia le gagana Peretania (36.1%), sosoo ai ma Ausetalia (35.4%), Aialani (10.4%), Sikotilani (8.9%), Italia (4.6%), Siamani (4.5 %), Saina (4.3%), Initia (2.0%), Greek (1.9%), ma Holani (1.7%). Ua faateleina ai le faitau aofai o Ausetalia e ala i le fa o taimi talu mai le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le tele o lenei siitaga mai le ulufale mai o tagata. Mulimuli ai i le Taua lua ma e ala i le 2000, e toetoe lava 5,9 miliona o le faitau aofai atoa o nonofo i le atunuu e pei o tagata malaga fou, o lona uiga o le toeitiiti lava lua mai uma e fitu Ausetalia na fanau mai i se isi atunuu. O le tele o tagata malaga o tomai, [228] ae o le ulufale mai o tagata aofai faatagaina e aofia ai vaega mo tagata o le aiga ma tagata sulufai. I le 2050, o le taimi nei fana i le faitau aofai o Ausetalia e aapa siomia 42 miliona. E ono aai o Ausetalia e silia ma le miliona tagata nonofo (2022, fua faatatau lē aloaia); Sini, Melepone, Perisipeni, Pefa, Ateleta ma Niukasolo.


E ui e Ausetalia leai se gagana aloaia, e masani lava ona mauaa le gagana Peretania e pei o le faapouliuli gagana a le atunuu. Ausetalia le gagana Peretania o le a eseese tele o le gagana ma le tautala tulaga ese ma lexicon, ma ese teisi mai i isi ituaiga o le gagana Peretania i le kalama ma le sipelaga. auauna Sili o Ausetalia e pei o le gagana tulaga faatonuina. E tusa ai ma le tusigaigoa 2011, Peretania o le gagana na tautala i le fale mo le latalata atu i le 81% o le faitau aofai o tagata. I le 250 o loo manatu gagana Ausetalia le atunuu ua i ai i le taimi o fesootaiga Europa muamua, o lea e itiiti ifo i lo le 20 o loo tumau pea i le faaaogaina i aso taitasi e tagata uma vaega o le matutua. E tusa o le 110 isi o loo tautala patino e tagata matutua. I le taimi o le tusiga igoa 2006, e 52,000 le atunuu Ausetalia, fai ma sui o le 12% o le faitau aofai o le atunuu, lipotia mai o le a latou tautala i se gagana le atunuu i le fale. ei ai Ausetalia se gagana faailoga taua o Auslan, o le gagana autu o uiga 5.500 tagata logonoa

Aganuu[Teuteu | edit source]

O le Melepone Eleele Kirikiti ua malosi e fesootai ma le talafaasolopito ma le atinae o ālisi ma tulafono Ausetalia lakapi, taaloga a le matamata lua sili ona lauiloa Ausetalia.

E tusa o le 24% o Ausetalia i le tausaga o le 15 aunoa auai i faatulagaina gaoioiga tau taaloga.I se tulaga faava o malo, ua sili i Ausetalia i le Kirikiti, hockey fanua, Netipolo, liki ma le iuni lakapi. O le tele o Ausetalia ola i totonu o le sone o le gataifale, le faia o le matafaga se nofoaga faafiafiaga lauiloa ma o se vaega taua o le a le faasinomaga o le atunuu. o Ausetalia e malosi faale- i le vai e faavae i taaloga, e pei o le aau ma surfing. Amata le surf gaoioiga faaola le ola i totonu o Ausetalia, ma le volenitia faaola o le olaga o se tasi o le aikona o le atunuu. Le atunuu, o isi taaloga lauiloa e aofia ai tulafono Ausetalia lakapi, solofanua tuuga, pasiketipolo, surfing, soka, ma tuuga afi. O le tuuga solofanua ipu faaletausaga Melepone ma le tuuga iakiti Sydney e Hobart tosina aia malosi. o Ausetalia o se tasi o le lima o atunuu e auai i le Olimipeka o le Taumafanafana uma o le vaitaimi o aso nei, ma ua talimalo le Taaloga faalua: 1956 i Melepone ma le 2000 i Sini. Ua auai foi Ausetalia i Taaloga o le Taupulega uma, talimalo le mea na tupu i le 1938, 1962, 1982, 2006 ma o le a talimalo i le Taaloga o le Taupulega 2018. Faia Ausetalia lona foliga Amataga i le Taaloga a le Pasefika i le 2015. I le avea ai foi le avea ma se tagata auai e le aunoa FIFA Ipu a le Lalolagi, ua manumalo Ausetalia le Malo OFC Ipu fa taimi ma le AFC faʻatasi Asia Ipu - o le na atunuu e manumalo suega siamupini i FIFA eseese e lua konifeterasia. O le atunuu tauva e le aunoa i le lalolagi 'au pasiketipolo maualuluga e pei ona i totonu o le pito i luga o' au e tolu lalolagi i tuutuuga o tulaga agavaa i le Taamilosaga pasiketipolo i le Olimipeka o le Taumafanafana. O isi mea na tutupu faava o malo tetele o lo o umia i totonu o Ausetalia e aofia ai le Australian tenisi Tatala taamilosaga slam tele, faava o malo afitusi ālisi, ma le Fua Faatatau Ausetalia se tasi Grand Prix. O le maualuga o le faatulagaga polokalama a le televise e aofia ai taaloga faasalalau ata e pei o le Olimipeka o le Taumafanafana, FIFA Ipu a le Lalolagi, O le lefulefu, Lakapi Liki Malo o Amataga, ma le finals tele o le lakapi a le atunuu Liki ma Ausetalia Liki Soka. Faasee i Ausetalia ua amata i le 1860s ma le kiona taaloga faia i le atumauga Ausetalia ma vaega o Tasmania.

Ata[Teuteu | edit source]

Ausetalia[Teuteu | edit source]

Manu[Teuteu | edit source]

Tala autu: Manu o Ausetalia

Tagai foi i le[Teuteu | edit source]

Faamatalaga[Teuteu | edit source]

Faasinomaga[Teuteu | edit source]

  1. Vii tupu Ausetalia o le "Atua Laveai le Masiofo", sa taaalo i le afioaga o se tagata o le Tupu aiga pe a latou i ai i Ausetalia. I isi tulaga talafeagai uma, o le vii o le atunuu o Ausetalia, "Advance Australia Fair", e taaalo.[1]
  2. 2.0 2.1 E eseese laiti mai tolu sone faavae taimi; tagai i le Taimi i Ausetalia.

Faitau atili[Teuteu | edit source]

Sootaga fafo[Teuteu | edit source]


Oseania
Amerika Sāmoa | Ausetalia | Fiti | Farani Polenisia | Kuamu | Hawai'i | Kiripati | Le Motu o Solomona | Motu Masolo | Feterisitete o Mikoronisia | Nauru | Niu Kaletonia | Niu Sila | Niue | Nopoki | Motu Mariana i Matu | Palau | Papua Niu Kini | Pitikeni | Sāmoa | To'elau | Toga | Tuvalu | Vanuatu | Wake Island | Wallis ma Futuna
  1. It's an Honour – Symbols – Australian National Anthem and DFAT – "Australian National Anthem"; "National Symbols" (PDF). Parliamentary Handbook of the Commonwealth of Australia (29th ed.). 2005 [2002]. Archived from the original on 11 Pipiri 2007. Retrieved 7 June 2007.  Check date values in: |archive-date= (help)
  2. Australian Bureau of Statistics (31 October 2012). "Australia". 2011 Census QuickStats. Retrieved 21 June 2012. 
  3. 3.0 3.1 3.2 3.3 "Australia". International Monetary Fund. October 2015. Retrieved 9 October 2015. 
  4. New South Wales Department of Education (Matagaluega o Aoga a Niu Saute Uelese). "Bilingual English/Samoan Dictionary (Lolomifefiloi i Gagana e Lua Igilisi/Samoa)" (PDF).