Toga
Kingdom of Tonga Puleʻanga Fakatuʻi ʻo Tonga (Tongan) | |
---|---|
Mautauave: "Ko e ʻOtua mo Tonga ko hoku tofiʻa" "God and Tonga are my inheritance" | |
Vi'i o le Atunu'u: "Ko e fasi ʻo e tuʻi ʻo e ʻOtu Tonga" "Song of the King of the Tongan Islands" | |
![]() | |
Laumua ma le a'ai e pitoisili ona tele | Nuʻuʻalofa (Nukuʻalofa) 21°08′S 175°12′W / 21.133°S 175.200°W |
Gagana a le atunu'u |
|
Fa'aletagata (2018[1]) | |
Tapuaiga (2016)[2] |
|
Igoa o tagata | ʻAu-Toga (Tongan) |
Malo | Palemene ʻi lalo ʻo le Tupu |
• Tupu | Tupou VI |
• Palemia | Samiu Vaipulu (Sui) |
• Fofoga Fetalai | Fatafehi Fakafanua |
Fono Faitulafono | Fono Aoao Faitulafono |
Tuto'atasi mai Peretania | |
• Tuto'atasi | 4 Iuni 1970 |
Eria | |
• Atoa | 748 km2 (289 sq mi) (175th) |
• Vai (%) | 4.0 |
Aofa'i o tagata | |
• 2021 census | 100,209[3] (199th) |
• To'atele o tagata | 139/km2 (360.0/sq mi) (76tha |
GDP (PPP) | 2019 estimate |
• Total | $655 milliona |
• Per capita | $6,496[4] |
GDP (moni) | 2019 fuafuaina |
• Atoa | $493 milliona |
• Per capita | $4,888[4] |
Gini (2021) | ![]() low inequality |
HDI (2022) | ![]() high (98th) |
Tupe | Paʻanga (TOP) |
Sone Taimi | UTC+13 |
Fa'asologa o aso | dd/mm/yyyy |
Itu e ave ai ta'avale | Agavale |
Fa'ailoga telefoni | +676 |
ISO 3166 numera | TO |
Initaneti TLD | .to |
Toga (Gagana Sāmoa - ʻO Le Malo Pule Faʻatuī ʻO Toga | Gagana Toga - Ko E Puleʻanga Fakatuʻi ʻO Tonga | Gagana Igilisi - The Kingdom Of Tonga), ʻo se malo Tupu, ma se atunuʻu-ʻo-motu ʻi Polenisia. E pulea Toga e le tupu sili ʻo Taufaʻāhau Tupou VI. E toʻatele motu ʻi Toga, e 171 motu - ʻae naʻo motu e 45 ʻua e nofo ai tagata. ʻO le latele ʻa fanua uma ʻo Toga e 750 km2. E 103,941 le aofaʻi ʻo tagata e nonofo ʻi Toga. ʻO le taulaga ʻo Toga, ʻo Nuʻuʻalofa (Gagana Toga - Nukuʻalofa). ʻO le motu taulaga ʻo Toga, ʻo Togatapu (Gagana Toga - Tongatapu). ʻO fanua ma motu uma e pule ai le Tupu o Toga. E lata ifo ai Toga ʻiā Sāmoa ʻi lona matu-sasaʻe, ʻUvea Ma Futuna ʻi lona matu-sisifo, Fiti, Vanuatu ma Niu Kaletonia ʻi lona sisifo, Niu Sila ʻi lona saute, ma Niue ʻi lona sasaʻe. ʻO le motu sili e lima ʻo Toga, ʻo Togatapu, Eua, ʻApai, Vavau, ma Niua-e-lua - Niuatoputapu ma Niuafou (Motu ia e latalata atu ʻiā Sāmoa.)
ʻOna folau mai tagata ʻi le motu ʻo Toga ʻi le taimi na ese mai Fiti poʻo Sāmoa ʻi le vaitaimi lena. Na omai le motu ʻi ʻApai (Gagana Sāmoa - Motu Muāmuā | Gagana Toga - ʻOtu Muʻomuʻa), ʻona faʻamatala ai nei tagata ʻi le gagana, aganuʻu, ma le ʻau Faʻa-Toga.
ʻO le tausaga ʻo 1900 ʻi 1970, na puipui ai le Malo Peletania ʻi Toga. ʻAe peitaʻi, e le faʻakolone ai Toga i nisi atunuʻu malosi.
E tosina ai Toga ʻi le Commonwealth Of Nations, United Nations, Pacific Islands Forum, ma le Alliance Of Small Island States.
ʻO Toga ʻo se uō lelei ʻa Sāmoa.
ʻUiga ʻO Le Igoa ʻO Le Atunuʻu
[Teuteu | edit source]E toʻatele gagana ʻi Polenisia e tutusa, faʻapea ma le Gagana Toga, ʻi le ʻupu ʻa 'Toga', aʻo le ʻupu lea ʻona faʻaaoga ifo ʻi tagata Polenisia e faʻamatala ai le pito ʻo saute. ʻO le vaitaimi lena ʻona ʻiloa ai le tagata ʻo le motu mamao ʻi saute.
E tutusa ai le igoa, 'Toga', ʻi le itumalo ʻi gatai Hauaiʻi ʻona faʻaigoa ai (Gagana Hauaiʻi - Kona).
ʻO faʻaʻiloa atu ai le tagata ese ʻia Toga, ʻo le Motu Feleni (Gagana Toga - ʻOtu Felenite), aʻo le ʻuiga lea ʻona folau mai Kapeteni James Cook ʻi lana taimi muāmuā ʻi Toga ʻi le tausaga ʻo 1773. Na saū ai ia ʻi le taimi na faia le ʻumiti ʻo le Tuī Toga. ʻAe peitaʻi, ʻua ʻiai nisi tala na fai mai ʻia William Mariner, na fia fasiʻotia le ʻau-Toga ʻia James Cook, ʻae le faia ʻona le ʻiloa le ʻau-Toga pe faʻapefea e faia.
Faʻasolopito
[Teuteu | edit source]E pei ʻona fai ʻi le faʻasolopito ʻa Toga, na saū ai Maui ʻona fusi ai le fanua ʻa Togatapu, ʻApai, ma Vavau.
Na fai mai le tala-ʻo-faʻasolopito ʻona folau mai tagata sau mai Fiti ʻi Samoa, ma folau mai Samoa e nonofo atu ʻi Toga. ʻO le nuʻu ʻo Nuʻuleʻa (Gagana Toga - Nukuleka) ʻo le nuʻu matua ʻo Toga uma.
ʻO le tausaga ʻo 1200, ʻo le ʻau-Toga sa pule atu ʻi tele motu ʻi le Pasefika. ʻI le vaitaimi na sa tele ifo le Tui Manuʻa, ʻona ʻamata ai le ʻau-Toga ʻi lātou malo sili, ʻO Le Malo Tuī Toga (Gagana Toga - Ko E Puleʻanga ʻO Tuʻi Tonga) lana fofola atu ʻi le Pasefika uma. ʻO le tupu muāmuā 'i le Tuī Toga, ʻo Tuī Toga ʻAsoʻaitu. E latele le Malo Tuī Toga ʻi lana fofola ma faʻakolone ʻi nisi motu ʻi le Pasefika, muāmuā ai Sāmoa (Savāiʻi, ʻUpolu ma Tutuīla), Fiti, ʻUvea Ma Futuna, Toʻelau, Tūvalu, Kilipati, Atu Kuki, Taʻiti, Atu Solomona, Vanuatu, ma Niu Kaletonia. ʻOna taʻua ai le Malo Tuī Toga mo le lātou faiga malosi e faʻatosina ai ʻi lātou aganuʻu, faʻapea laugatasi ʻi le fou ʻa Sāmoa. Na ʻiai le taua ʻo ʻau-Toga ʻi le tupulaga tausaga ʻo 1500 ma 1700.
Taimi Na Fetaui Ai Le ʻAu-Toga Ma Le ʻAu-Europa
ʻAu-Netalani (Netherlands)
Na fetaui ai le ʻau-Toga ʻi le ʻau-Europa ʻi le tausaga ʻo 1616, ana sau ai le vaʻa ʻau-Netalani, ʻo Eendracht. ʻO le kapeteni ʻi le vaʻa lena ʻo Willem Schouten, ʻo lona ʻuiga ʻi lana folau e te fesuiaiga ma le ʻau-Toga. Na folau ai nisi ʻau-Dutch foʻi ʻi Toga, ʻo Jacob Le Maire (Sa taunuʻu ʻi gatai le motu ʻo Niuatoputapu), ma Abel Tasman (Sa taunuʻu ʻi gatai le ʻau motu ʻo Togatapu ma ʻApai.) ʻi le tausaga ʻo 1643.
ʻAu-Peletania (British)
Na folau mai Kapeteni James Cook ʻi Toga ʻi le vaitaimi na faia le ʻumiti ʻo le Tuī Toga. Na sau ai le faiga-misione kelisiano ʻi le tausaga ʻo 1797 ma le faiga-faifeʻau metotisi ʻi le tausaga ʻo 1822.
ʻAu-Sepania (Spanish)
Na folau mai se tamaloa mai Sepania, ʻo Francisco Mourelle-de-la-Rua ʻi le tausaga ʻo 1781, ma Alessandro Malaspina ʻi le tausaga ʻo 1793.
ʻAu-ʻAmēlika (American)
Na folau mai le ʻau-ʻAmēlika ʻi Toga ʻi le tausaga ʻo 1799 ʻi 1899. Na omai le tagata ese ʻi Toga e fesuiaiga mo se vai e ʻinu, meāʻai, ma se laupapa. E toʻatele ʻau-Toga na ʻalu ma faigaluega ʻi le vaʻa ʻau-ʻAmēlika. Na folau mai le United States Exploring Expedition ʻi Toga ʻi le tausaga ʻo 1840.
ʻO le tausaga ʻo 1845, e le ʻua ʻiai se tamaloa ʻo lana igoa ʻo Taufaʻāhau. ʻO ia na faʻatasi ai uma ʻa motu ʻo Toga ʻi le malo tupu. Sa uʻu ʻona ia ʻo le matai ʻo Tuī ʻAnoʻupolu, ʻae papatiso ʻa ia e le tagata faiga-faifeʻau metotisi, ʻona tuʻu atu le igoa, 'Siaosi' ʻi le tausaga ʻo 1831. ʻO le tausaga ʻo 1875, na fesoʻasoʻani mai se faifeʻau ʻi le tamaloa lea e faia le faʻavae ʻo Toga.
Sa puipui ai Toga e Peletania ʻi le faiga-feagaiga (ʻO Le Feagaiga ʻO Uō - Toga Ma Peletania) ʻi le tausaga ʻo 1900. ʻO le filifiliga lea sa puipuia mai Toga e le faʻakolone ʻi nisi atunuʻu mamaō, ʻana faʻalogo maia le Tupu ʻo Toga ʻi le taua ʻo Sāmoa, ʻona vavae ese mai e Siamani ʻiā Sāmoa ʻi Sisifo, ma Amēlika ʻiā Sāmoa ʻi Sasaʻe. ʻAe peitaʻi, e lē tuʻuina ai Toga ʻiā Peletania ʻi le lātou saʻolotoga ma filemu.
ʻO le tausaga ʻo 1918, ʻona malaga mai se vaʻa mai Aukilani, Niu Sila e le igoa ʻo le vaʻa ʻo SS Talune. Na omai ma tū ai le vaʻa ʻi le ʻUafu-ʻO-Vuna (ʻUafu autū ʻo Nuʻuʻalofa ma Toga ʻatoa.) e le pepesi tele ʻo fāmaʻi, ʻana fasiʻotia se 1,800 ʻau-Toga ʻi le vaitaimi lena. ʻO le vaʻa lena ʻona taunuʻu atu ʻiā Sāmoa e le fāmaʻi na fasiʻotia le toʻatele ʻa tagata nonofo ʻi Sāmoa (E lē pepesi atu le fāmaʻi ʻi Amēlika Sāmoa, lana faia le poloka ʻo le motu ʻana faʻalogo le fāmaʻi le pepesi ai.).
Na saū ai le ataliʻi ʻa le Tupu Tamaʻitaʻi Sālote Tupou III, Taufaʻāhau Tupou IV e le ʻaso na tuʻuina ai Niu Sila le tūtoʻatasi ʻo Sāmoa, Iānuali 1, 1962. ʻO le meāʻalofa na aumai Toga ʻo se siapo e umi, naʻo faia mo le ʻaso lena.
ʻO le tausaga ʻo 1965, na maliu ai le Tupu Tamaʻitaʻi Sālote Tupou III.
ʻO le tausaga ʻo 1967, ʻona faia le kolonaite ʻa Taufaʻāhau Tupou IV, e Tupu ʻa ia e Toga.
ʻO le tausaga ʻo 1970, sa faia le tūtoʻatasi ʻo Toga mai Peletania.
ʻO le tausaga e mulimuli ai 2021, ʻamataga ai 2022, na pā ifo ma mū maia se afi e le motu laʻiti ʻo Hunga-Tonga ma Hunga-Haʻapai, latalata le 65km mai Togatapu, ʻona lūlū malosi faʻapea se mafuʻe e Nuʻuʻalofa ma motu ʻApai (Namuʻa ma nisi motu latalata ifo.) ʻO le motu ʻo Vavaū, ʻona e lē tele se meā na e tutupu atu. Na omaia ma se sunami ʻi le motu ʻo Togatapu ma ʻApai, ʻo Nuʻuʻalofa lana vaʻaia le tele ʻo vai na sosoʻo maia le tai. ʻOna tuʻu atu se lapataʻiga mo se sunami ʻi atunuʻu ma motu uma latalata atu ʻiā Toga. Na vaʻai atu le tai na latele mai ʻi Sāmoa ma Fiti, ʻae malosi atu le galu ʻi Niu Sila, ʻAusetalia, ʻIapani, ʻIunaite Setete ʻO ʻAmēlika, Tīle, Pelū. Na motusia ai le kepō-itaneti ʻo Toga e le kepō-itaneti mai Toga ma Fiti. Na talia le 5 vaiaso e toe faia le kepō-itaneti e faʻaola ai uma le fesoʻotaiga ʻi motu uma ʻo Toga.
Fa'asinomaga
[Teuteu | edit source]- ↑ "The World Factbook: Tonga: Geography". Archived from the original on 9 January 2021. Retrieved 16 November 2018.
- ↑ "Tonga Religions – Demographics". Archived from the original on 3 October 2022. Retrieved 3 October 2022.
- ↑ "Tonga's population drops to 100,209". Matangi Tonga. 24 December 2021. Archived from the original on 24 December 2021. Retrieved 24 December 2021.
- ↑ 4.0 4.1 "Report for Selected Countries and Subjects". www.imf.org. Archived from the original on 8 June 2020. Retrieved 8 April 2020.
- ↑ "Gini Index coefficient". The World Factbook. Retrieved 24 September 2024.
- ↑ "Human Development Report 2023/24" (PDF) (in English). United Nations Development Programme. 13 March 2024. Archived (PDF) from the original on 13 March 2024. Retrieved 13 March 2024.