Jump to content

Sini

Coordinates: 33°52′S 151°12′E / 33.867°S 151.200°E / -33.867; 151.200
From Wikipedia
Sini
Niu Saute Uelese
Sydney Opera House ma le Harbour Bridge
Sydney Opera House ma le Harbour Bridge
Fale a Tupu Vitoria (QVB)
Fale a Tupu Vitoria (QVB)
Iunivesite o Sini
iunivesite o Sini
Matafaga o Bondi
Matafaga o Bondi
Archibald Fountain ma le Falesa a Maria
Archibald Fountain ma le Falesa a Maria
Itumalo Pisinisi Tutotonu (CBD)
Itumalo Pisinisi Tutotonu (CBD)
Fa'afanua a le nofoaga tetele o Sini
Fa'afanua a le nofoaga tetele o Sini
Sini is located in Australia
Sini
Sini
Numera Fa'amaopoopo33°52′S 151°12′E / 33.867°S 151.200°E / -33.867; 151.200
Aofa'i o Tagata5,450,496 (2023) (1st)
 • To'atele o Tagata441/km2 (1,140/sq mi) (2023)
Fa'atuina26 January 1788; 236 years ago (1788-01-26)
Eria12,367.7 km2 (4,775.2 sq mi)(GCCSA)
Sone TaimiAEST (UTC+10)
Taumafanafana (DST)AEDT (UTC+11)
Nofoaga
Malo Fa'aitumalo La'ititiVarious (33)
Itumalo TeleCumberland
Itumalo mo Palota Fa'asetete49
Itumalo mo Palota Fa'afeterale24
Averesi Vevela Maualuga Averesi Vevela Maualalo Timuga Fa'aletausaga
22.8 °C
73 °F
14.7 °C
58 °F
1,149.7 mm
45.3 in

Sini (Igilisi: Sydney) o se a'ai o Ausetalia, ma le laumua o Niu Saute Uelese (Igilisi: New South Wales, NSW). E tu lea a'ai i le talafatai i sasae o Ausetalia, ma o si'omia i mauga tetele i le itu i matu, sisifo, ma saute. O le umi ma lautele o Sini e tusa ma le 80km.[1] E 658 le aofa'i o pitonu'u i le a'ai, o lo'o vaevaeina i itumalo e 33.[2] I le Iuni 2023, sa o'o le faitau aofa'i o tagata i le 5,450,496, e tusa ma le 66% o tagata i totonu o Niu Saute Uelese.[3][4] O igoa tauvala'au a Sini e aofia ai le "Emerald City" ma le "Harbour City".[5]

Sa muamua ona nonofo Tagata Apoliki i le itulagi lenei. O aiga tetele sa auai ai le "Darug", "Dharawal", ma le "Eora".[6] I le 1770, sa fa'ailoga e le tagata su'esu'e o "James Cook" le eria lea. O le malaga muamua a tagata Europa i Ausetalia sa tupu i le 1788, ma o latou sa fa'avae ai le Kolone o "Sini", e nonofo ai pagota.[7] Mai le fa'aiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa oso le femalagaiga tele se'ia o'o i le taimi lenei. E tusa ma le 40% o tagata i Sini sa fanau i atunu'u i fafo, o le tele o ia tagata e omai mai Saina, Initia, Peretania, Vietnam, ma Filipaina.

E lavea Sini ma a'ai e sili ona taugata i le lalolagi.[8][9] Ae peita'i, e auai fo'i i vaega o a'ai e pitoisili ona lelei mo le olaga a tagata.[10][11][12]

E malosi le tamaoaiga o Sini, ma fa'apitoa vaega o Aoga, Tupe, ma Turisi.[13][14] O le Iunivesite o Sini ma le Iunivesite o NSW e tulaga 18 ma 19 i le lalolagi.[15]

Sa talimalo Sini i ta'aloga tetele e pei o le Olimipeka 2000, "Rugby World Cup" 2003, ma le "FIFA Womens World Cup" 2023. E sili ma le tasi miliona o tagata e malaga fa'aturisi i tausaga uma.[16] O fa'ailoilo a Sini e aofia ai le "Sydney Harbour Bridge", "Sydney Opera House", "Royal National Park", ma le "Blue Mountains".[17] O le malae va'alele "Kingsford Smith" o se vaega e sili ona pisi i le lalolagi.[18]

Talafaasolopito

[Teuteu | edit source]

Tagata muamua o le pitonu'u

[Teuteu | edit source]
O le ata malala a se Kagalu i totonu o Heathcote National Park.

O tagata Apoliki na muamua ona o'o i le pitonu'u nei ua ta'u o Sini. Sa malaga mai i latou mai Asia ma Ausetalia i matu.[19] I le taimi ae le'i taunu'u tagata Peretania, sa iai i le va o le 4,000 ma le 8,000 tagata i le itulagi nei.[20]

Sa fa'aoga e tagata le faigafaiva, tulimanu, ma le aoina o laau e fafaga ai a latou tagata a nuu. Sa tele ina latou faaogaina o meafaigaluega ma auupega. E ese foi teuga o latou tino, lauulu, siva, ma pese. Sa malosi le latou faatuatua i aitu, totema, ma tua'a. I isi taimi, na masani ona potopoto faatasi tagata mai ituaiga eseese ma gagana eseese pe a auai i isi sauniga tetele. Na latou faaoga taimi ia e toe fesootai ai ma aiga, fai fa'aipoipona a tagata, ma le fa'atauina o mea.[21]

O tagata muamua mai Peretania sa latou tusia i lalo le upu "Eora", o se upu Apoliki o lona uiga o le "mai lenei nofoaga", po'o le "tagata".[22] O vaega tetele o tagata Eora o le "Dharug" (Darug), o loʻo nonofo i le itu i uta mai Parramatta aga'i atu i le Blue Mountains, ma tagata "Dharawal" i le itu saute o Botany Bay. O gagana "Darginung" ma "Gundungurra" sa tautalagia i tua'oi o le pitonu'u.

O le feiloaiga muamua a tagata Apoliki ma tagata Peretania na tupu i le 29 Aperila 1770. I lea aso na o'o ai le Lutena James Cook i Botany Bay ma fetaui ma le vaega Apoliki e taua o le "Gweagal".[23] Na fetaua'i tagata e toa lua mai le vaega Apoliki ma le kulupu a James Cook, ma i'u ai i le fanaina ma lavea ai se tasi o se tagata Apoliki.[24][25] Sa nofo James Cook ma lana auva'a mo se vaiaso e tasi. Na aoina e i latou laau mo sailiga saienisi, ma fai fo'i su'esue'ga o le pitonu'u. Sa taumafai e James Cook ona fesootai ma nu'u Apoliki, ae le'i mafai.[26]

Nu'u mo le Ta'usala (1788-1840)

[Teuteu | edit source]
The Founding of Australia, 26 January 1788, by Captain Arthur Phillip R.N., Sydney Cove. Ata vali na tusia e Algernon Talmage.

I le senituri 18, sa lafo ai e Peretania tagata ta'usala i latou kolone i le konetineta o Amerika. Sa fouvale kolone ia i le tausaga 1776 ma gata i le faia'ina o Peretania i le 1783. O le leiloaina o nofoaga i Amerika o le fa'aosofiaga lea e fa'atuina se kolone fou i Botany Bay. Na faimai tagata lagolago e lelei le tulaga o le pitonu'u lea e faavae ai fa'anaunauga o Peretania i le itulagi a Asia. Na finau fo'i latou i le tele o vaomatua e fau ai va'a tau tetele.[27]

I le tausaga 1788, sa taunuu ia va'a e 11 i Botany Bay. E sili ma le 1,000 tagata sa malaga i luga o va'a ia, e aofia ai le 736 tagata ta'usala.[28] E le'i umi ae toe sifi le auva'a i lesi pito latalata e ta'u o le "Sydney Cove". O ina na fa'atu ai le kolone o le Niu Saute Uelese (NSW). O le kapeteni o le auva'a, o Arthur Phillip, na avea ma Kovana a le kolone. Sa lelei le tulaga saogalemu o "Sydney Cove", mo vai mama e feinu ai, male puipuiga saogalemu o va'a.[29]

Fa'asinomaga

[Teuteu | edit source]
  1. Mason, Herbert (2012). Encyclopaedia of Ships and Shipping. p. 266.
  2. "Complete official list of Sydney suburbs". Walk Sydney Streets. 2014. Archived from the original on 25 November 2019. Retrieved 13 July 2014.
  3. "Regional Population – 2022–23 final". Australian Bureau of Statistics. Archived from the original on 30 March 2021. Retrieved 26 March 2024.
  4. "3218.0 – Regional Population Growth, Australia, 2016–17: Main Features". Australian Bureau of Statistics. 24 April 2018. Archived from the original on 13 October 2018. Retrieved 13 October 2018. Estimated resident population, 30 June 2017.
  5. Tom Smith (4 November 2017). "Why Sydney Is Also Known As 'The Emerald City'". Culture Trip. Archived from the original on 11 September 2021. Retrieved 11 September 2021.
  6. Heiss, Anita; Gibson, Melodie-Jane (2013). "Aboriginal people and place". Sydney Barani. Archived from the original on 7 July 2014. Retrieved 5 July 2014.
  7. "Manly Heritage & History". Manly Council. Archived from the original on 12 May 2016. Retrieved 10 May 2016.
  8. Levy, Megan (5 March 2014). "Sydney, Melbourne more expensive than New York, says Living Index". The Sydney Morning Herald. Archived from the original on 1 July 2014. Retrieved 20 July 2014.
  9. Bowman, Simon J.; Fisher, Benjamin (19 May 2022), "The Cost of Living with Sjögren's", The Sjögren's Book, Oxford University Press, pp. 26–30, doi:10.1093/oso/9780197502112.003.0005, ISBN 978-0-19-750211-2, archived from the original on 21 February 2024, retrieved 1 June 2023
  10. "Sydney retains #10 ranking in Mercer's global quality of living survey". Mercer.com.au. 28 April 2018. Archived from the original on 28 April 2018. Retrieved 28 April 2018.
  11. "World's most liveable cities: Vienna's win leaves Sydney and Melbourne in a spin". The Guardian. 4 September 2019. Archived from the original on 25 September 2019. Retrieved 26 September 2019.
  12. "2018 Quality of Living Index". Mercer. 2018. Archived from the original on 16 April 2018. Retrieved 28 April 2018.
  13. https://web.archive.org/web/20160205025150/http://www.smh.com.au/national/tough-week-for-a-sydney-success-story-20120217-1te9q.html?skin=text-only [dead link]
  14. Irvine, Jessica (2008). "Another shot at making city a finance hub". The Sydney Morning Herald. Archived from the original on 24 September 2015. Retrieved 26 July 2014.
  15. "QS World University Rankings 2025". Top Universities (in English). 2024-10-18. Retrieved 2024-10-20.
  16. Dennis, Anthony (2013). ""Too expensive" Sydney slips from top 10 tourism list". The Sydney Morning Herald. Archived from the original on 25 September 2014. Retrieved 27 October 2016. In this year's World's Best Awards, announced in New York this week, Sydney came in as the world's number 12 ranked best city.
  17. "Our global city". City of Sydney. 2014. Archived from the original on 22 June 2014. Retrieved 21 July 2014.
  18. "Overview". Sydney Airport. 2014. Archived from the original on 5 September 2014. Retrieved 10 August 2014.
  19. Attenbrow (2010). p. 152
  20. Attenbrow (2010). p.17
  21. Attenbrow (2010). pp. 28, 158
  22. Smith, Keith Vincent (June 2020). "Eora People". Eora People. Archived from the original on 28 March 2023. Retrieved 13 July 2022.
  23. "Once were warriors". The Sydney Morning Herald. 2002. Archived from the original on 22 August 2011. Retrieved 5 July 2014.
  24. Blainey, Geoffrey (2020). Captain Cook's epic voyage. Australia: Viking. pp. 141–43. ISBN 9781760895099.
  25. "Eight days in Kamay". State Library of New South Wales. 22 April 2020. Archived from the original on 3 June 2023. Retrieved 29 May 2022.
  26. Blainey (2020). pp. 146–57
  27. Macintyre, Stuart (2020). A concise history of Australia (5th ed.). Port Melbourne: Cambridge University Press. pp. 34–35. ISBN 9781108728485.
  28. Karskens, Grace (2013). "The early colonial presence, 1788-1822". In Bashford, Alison; MacIntyre, Stuart (eds.). The Cambridge History of Australia, Volume 1, Indigenous and Colonial Australia. Cambridge: Cambridge University Press. p. 91. ISBN 9781107011533.
  29. "SL/nsw.gov.au". SL/nsw.gov.au. 9 October 2009. Archived from the original on 3 February 2013. Retrieved 14 July 2011.