Amerika Sāmoa

From Wikipedia
(Redirected from Amerika Samoa)
Fu'a o Amerika Sāmoa

Fu'a

Peleue lima Peleue lima
Konetineta Oseania
Peresitene [[1]]
Aofai o Tagata 55,689 (2018)
Eria Aofai 77 mi2
Laumua Pago Pago
Gagana tetele Peretania(igilisi), Sāmoa
Tupe Tala (USD)
Sone o Taimi UTC-11
Valaauina Tulafono +1 684
'Upega o Feso'ota'iga (Initaneti) .as

O le vaega o Sāmoa e pule ai Amerika.

O Amerika Sāmoa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 se'ia o'o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu‘u Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so'o ai lea o Ta'ū. ‘O motu o Manua’a e pito i sasa’e ma e aofia ai motu e tolu o Ta'ū, Ofu, ma Olosega. O motu o Ofu ma Olosega ua ta’ua o le uso tama’ita’i taluai o lo la’ua va e laitiiti i lo’o le 300 iata le papa’u o le aau. E 60 maila le va o Manu'a ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofa’i o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.

O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.[1] ‘O Pagopago ‘o le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai fo'i fale tetele i Pagopago. 'O 'Pagopago fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo 'i le motu o Ta‘ū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.

O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava (Oketopa-Me) ae pu’upu’u le vaitau mālūlū ma le mago (Iuni-Setema).[2]

Talafaasolopito[Teuteu | edit source]

Ta'ū. O le motu aupito tele lea o Manu'a; e aupito i sasa’e fo'i.[3]
Ua vaevaeina Tutuila i itu-malo tetele e lua.

Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:[4]

O su’esu’ega i tala eli i le nofoaga o To’aga i Ofu, e fa’amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.[5] O Saua i le motu o Ta'ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.

O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fu’a Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951.[6]

  • 1899: Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa.
  • 1900: O Commander Benjamin Franklin Tilley le ulua'i Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika Sāmoa.[6]
  • 1900: O le ulua'i sisiina a'e o le fu'a a le Malo o le Iunaite Setete i totonu o Amerika Sāmoa sa fa'atinoina lea i luga o le nofoaga maupu'epu'e i le Mati'e o Sogelau i le nu'u o Fagatogo.[6]
  • 1912: Ua fa'alauiloa alo'ia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o Tutuila ma Manu'a mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa Amerika Sāmoa.[7]
  • 1925: Ua alo'ia nei le avea o le motu o Swains po'o Olohega ma motu o le Malo o Amerika Sāmoa.[8]
  • 1956: Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nu'u o Pagopago, Peter T. Coleman, e avea ma ulua'i Sāmoa e fai ma Kovana Sili o Amerika Sāmoa.[9]
  • 1960: Sa talia aloa'ia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika Sāmoa ina.
  • 1980: Amatalia faigamalaga a le Kamupani Va'alele o le Hawaiian Air i le va o Amerika Sāmoa ma Hawai'i .
  • 1981: Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma ulua'i sui o le Teritori mo le Konekeresi.
  • 1990: Na matua fa'atama’ia ai e le afa malosi o Ofa le atu Sāmoa atoa.
  • 1991: Na matua fa'atama'ia foi le afa malosi o Valelia le atunu'u atoa i le masina o Tesema pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma fa'ato'aga na fa'aleagaina uma e lenei afa malosi.
  • 1997: O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika Sāmoa i Taaloga Laiti o le Vasa Pasefika.[10]
  • 2000: Na fa'amanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona fa'avaeina le Malo o Amerika Sāmoa, ma lana faiga-pa’aga ma le Malo o le Iunaite Setete.
  • 2009: Na matua fa'atama'ia ai nisi o nu'u i Amerika Sāmoa ma le motu o Upolu i Sāmoa, e le tsunami mata'utia i le taeao o le Aso Lua, Setema 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, 'ae o Amerika Sāmoa e to'a 24 i latou na maliliu ai.[11]

Fanua[Teuteu | edit source]

Pago Pago, o le aai e aupito tele i Amerika Sāmoa uma.
O le faafanua o Tutuila. ‘O Tutuila le motu pito tele.[3][12]
Fa’asi’usi’uga o Matafao. E aupito mauga lenei itu o Tutuila. E 2,142 o futu le maualuga o lea mauga.[13]

O tagata totino o Amerika Sāmoa o US Nationals.[12][14]

O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o Pagopago. O lo'o iai le fale o le malo i Utulei. O aai tetele foi ia: Tāfuna, Pago Pago, Nu'uuli, 'Ili'ili.[15] E 6 motu o Amerika Sāmoa e'aina, 'ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o Hawai'i, 1,800 maila Matuisasa'e o Aotearoa, ma e ta’oto felata‘i ma le Laina o Aso Fa'avāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tuto‘atasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E na‘o Amerika Samoa le Teritori o le Iunaite Setete e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu ‘amu e lua. Mai sisifo i sasa‘e, o nei motu o Tutuila, tama’i motu tuaoi o Aunu’u, ma motu e tolu o Manu'a-Ofu, Olosega ma Ta'ū. O ona ele’ele e 76 maila fa’atafafā ma le faitau aofa’i o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.

Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasa'e, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o Manu'a.[12]

O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga i’inei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e ta’atia tonu lava i le ogatotonu o le motu o Ta'ū.[8]

O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le Pasefika i Saute, e i le va o le Ekueta ma le Tropic of Capricorn. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e po'o ni nai minute po'o aso uma foi. O tausaga ta'itasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.[16]

O igoa uma ia o igoa o Motu[Teuteu | edit source]

E fitu motu:[12]

Siosiomaga[Teuteu | edit source]

Ua na'o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu'u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila, Niu Kaletonia, Fiti ma isi aunu'u o le Pasefika. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le la’au lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i Nu'uuli ma Leone ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.

O pe'a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopo’a tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le 'apa'au.[17] O pe'a na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika Sāmoa.

Paka Fa'asao o Amerika Sāmoa[Teuteu | edit source]

O Pola o se nofoaga aupitoa'i lelei mo manufelelei o le sami i Tutuila. O se tulaga lelei lona itumauga e 420 futu (128m).[18]

E puipui e le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa pe’a, a’au, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Paka Fa’asao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le paka a le Iunaite Setete e i saute o le Ekueta.[19][20][21] O le Motu o Pola o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O pe’a o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.[22] E afa o le Paka Fa'asao a Amerika Sāmoa o lo o iai i Manu'a. O Manu'a o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i Tutuila—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.[23]

E tupu le ‘amu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga i’a e maua i le ā’au i Amerika Sāmoa.[24] E silia ma le 35 ituaiga manulele ese'ese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei paka fa'asao.[25] E maua pe'a ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupu'aga ia Amerika Sāmoa.[26]

E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:[27]

  • Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mata'aga aupito sili ona maoa'e i totonu o Amerika Sāmoa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
  • Fa’asi’usi’uga o Matafao
  • Vāinu'u o Vai'ava
  • Vainu’u o ‘Aunu’u: O le motu o Aunu’u e ta’oto i le si’u sautesasa’e o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nu’u o Aunu’u i le talafatai i sisifo.
  • Mauga o Rainmaker
  • Pupū e Tofē o Fogama'a
  • Gataifale o Le’alā

Malo ma faiga faaupufai[Teuteu | edit source]

Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e 'Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritori o le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae le’i faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.[12][28]

Aganuu[Teuteu | edit source]

O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ālaga’oa ma talafa’asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga.

Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu'u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e feso'ota'i ai motu ta'itasi ma isi oganu'u ile lalolagi. E taua fo'i auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi fo'i lea o itu fa'apitoa i mea tau i fa'afiafiaga i tagata nu'u ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile fa'aolaolaina o la'au tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona fa'alagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuia'i malie talu ai le ulufale mai o tu fa'a-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.

Gagana[Teuteu | edit source]

'Alasopo i le Tuasivi i Sauma

O le atunu'u nei o Amerika Samoa e le tele lava se ese'esega ma le atunu'u o Samoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa'apea ona o mai ma fa'aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa'apenei lava o lo'o lelei mea uma. O le Gagana fa'a Sāmoa sa fa'apea ona pasi mai i a tatou tua'a i talatu'u, o le mea na e tele ai isi atunu'u e ta'i tutusa a latou gagana ma le gagana fa'asamoa. E pei la o le gagana a tagata Tuvalu, ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e ese'ese lava nei nu'u? Talu ai e leai ni tusitusiga fa'amaufailoga ai pe ta'u atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatu'u. O le mea tonu lava lena e ta'ua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Samoa i le upu faaperetaniaina: The Navigators. Po'o tagata malaga i luga o vasa.

Sosaiete[Teuteu | edit source]

Tamaoaiga[Teuteu | edit source]

Aoga[Teuteu | edit source]

Vaega o Ata[Teuteu | edit source]

Tagai foi i le[Teuteu | edit source]

Mau faasino[Teuteu | edit source]

  1. "Kopi teuina". Archived from the original on 2018-12-26. Retrieved 2019-08-01. 
  2. Stanley, David (1993). South Pacific Handbook. David Stanley. Itulau 350. ISBN 9780918373991.
  3. 3.0 3.1 Shaffer, Robert J. (2000). American Samoa: 100 Years Under the United States Flag. Island Heritage. Itulau 210. ISBN 9780896103399.
  4. http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf
  5. Jason Tyler, Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka (November 1989). "Final Report on Archaeological Investigations at Site AS-13-1, To'aga, Ofu Island, American Samoa" (PDF). Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa. Retrieved 13 July 2010. 
  6. 6.0 6.1 6.2 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 145-146. ISBN 9781573062992.
  7. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 190. ISBN 9781573062992.
  8. 8.0 8.1 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 3. ISBN 9781573062992.
  9. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 262. ISBN 9781573062992.
  10. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 357-358. ISBN 9781573062992.
  11. "Manatua pea tiga ma manu’a o le galulolo 2009". Samoa News. 
  12. 12.0 12.1 12.2 12.3 12.4 Fai’ivae, Alex Godinet (2018). Ole Manuō o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau ix. ISBN 9781546229070.
  13. Swaney, Deanna (1994). Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit. Lonely Planet Publications. Itulau 176. ISBN 9780864422255.
  14. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 7. ISBN 9781573062992.
  15. "American Samoa Statistical Yearbook 2016" (PDF). Matagaluega o Fefaatauaiga. Archived from the original (PDF) on 2019-02-14. Retrieved 2019-08-01. 
  16. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. ISBN 9781573062992.
  17. Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region. Globe Pequot Press. Itulau 82. ISBN 9780762705733.
  18. Kroese, David (2019). The Centennial: A Journey Through America’s National Park System. Wheatmark, Inc. Itulau 547. ISBN 9781627876575.
  19. Schermeister, Phil (2016). National Geographic Guide to National Parks of the United States. National Geographic Books. Itulau 316. ISBN 9781426216510.
  20. "Visit This Unique, Tropical National Park". National Geographic. 
  21. "Fact Sheet". Paka Fa'asao o Amerika Sāmoa. 
  22. Fai’ivae, Alex Godinet (2018). Ole Manuō o Tala Tu’u Ma Fisaga o Tala Ave. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 59. ISBN 9781546229070.
  23. "The special birds of Manu'a" (PDF). Paka Fa'asao o Amerika Sāmoa. 
  24. "Fishes". Paka Fa'asao o Amerika Sāmoa. 
  25. https://www.nps.gov/npsa/index.htm
  26. Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes. ANU E Press. Itulau 102. ISBN 9781921666810.
  27. Goldin, Meryl Rose (2002). Field Guide to the Sāmoan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas. Bess Press. Itulau 281. ISBN 9781573061117.
  28. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 6. ISBN 9781573062992.


Oseania
Amerika Sāmoa | Ausetalia | Fiti | Farani Polenisia | Kuamu | Hawai'i | Kiripati | Le Motu o Solomona | Motu Masolo | Feterisitete o Mikoronisia | Nauru | Niu Kaletonia | Niu Sila | Niue | Nopoki | Motu Mariana i Matu | Palau | Papua Niu Kini | Pitikeni | Sāmoa | To'elau | Toga | Tuvalu | Vanuatu | Wake Island | Wallis ma Futuna