Amerika Sāmoa
Amerika Sāmoa | |
|---|---|
Teritori a le Iunaite Setete | |
| Motto: | |
| Anthem: "Amerika Sāmoa" | |
Location of American Samoa (circled in red) | |
| Malo Malosi | |
| Vaevaeina o Samoa | Tesema 2, 1899 |
| Ratification Act | Fepuari 20, 1929 |
| Tulafono Faʻavae (1967) | Iulai 1, 1967 |
| Capital | Pago Pago |
| Government seat | Fagatogo |
| Largest village | Tafuna |
| Official languages | |
| Ethnic groups |
|
| Religion |
|
| Demonym(s) | American Samoan |
| Government | Teritori faʻalagolago i lalo o le Peresetene |
• Peresetene | Donald Trump |
• Kovana | Pula Nikolao Pula |
• Lutena Kovana | Pulu Ae Ae |
| Legislature | Fono |
| Senate | |
| Maota o Sui | |
| Konekeresi a le Iunaite Setete | |
• Sui o le Maota | Amata Coleman Radewagen |
| Area | |
• Total | 77 sq mi (200 km2) |
• Water (%) | 0 |
| Highest elevation | 966.2 m (3,170 ft) |
| Population | |
• 2023 estimate | 44,620 (211th) |
• 2020 census | 49,710 |
• Density | 670.8/sq mi (259.0/km2) |
| GDP (PPP) | 2021 estimate |
• Total | $709 million |
• Per capita | $15,743[2] |
| Currency | Tala Amerika (US$) (USD) |
| Time zone | UTC−11:00 (SST) |
| Date format | mm/dd/yyyy |
| Driving side | Tamatau |
| Calling code | +1-684 |
| USPS abbreviation | AS |
| ISO 3166 code |
|
| Internet TLD | .as |
O Amerika Sāmoa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 seʻia oʻo mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na soʻo ai lea o Taʻū. ʻO motu o Manuaʻa e pito i sasaʻe ma e aofia ai motu e tolu o Taʻū, Ofu, ma Olosega. O motu o Ofu ma Olosega ua taʻua o le uso tamaʻitaʻi taluai o lo laʻua va e laitiiti i loʻo le 300 iata le papaʻu o le aau. E 60 maila le va o Manuʻa ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofaʻi o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.
O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.[3] ʻO Pagopago ʻo le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai foʻi fale tetele i Pagopago.
ʻO Pagopago foʻi, e toʻatele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo ʻi le motu o Taʻū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.
O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava (Oketopa-Me) ae puʻupuʻu le vaitau mālūlū ma le mago (Iuni-Setema).[4]
Talafaasolopito
[Teuteu | edit source]
Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:[6]
O suʻesuʻega i tala eli i le nofoaga o Toʻaga i Ofu, e faʻamaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.[7] O Saua i le motu o Taʻū, o se tasi lea o nofoaga sa uluaʻi nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.
O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fuʻa Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951.[8]
- 1899: Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa.
- 1900: O Commander Benjamin Franklin Tilley le uluaʻi Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika Sāmoa.[8]
- 1900: O le uluaʻi sisiina aʻe o le fuʻa a le Malo o le Iunaite Setete i totonu o Amerika Sāmoa sa faʻatinoina lea i luga o le nofoaga maupuʻepuʻe i le Matiʻe o Sogelau i le nuʻu o Fagatogo.[8]
- 1912: Ua faʻalauiloa aloʻia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o Tutuila ma Manuʻa mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa Amerika Sāmoa.[9]
- 1925: Ua aloʻia nei le avea o le motu o Swains poʻo Olohega ma motu o le Malo o Amerika Sāmoa.[10]
- 1956: Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nuʻu o Pagopago, Peter T. Coleman, e avea ma uluaʻi Sāmoa e fai ma Kovana Sili o Amerika Sāmoa.[11]
- 1960: Sa talia aloaʻia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika Sāmoa ina.
- 1980: Amatalia faigamalaga a le Kamupani Vaʻalele o le Hawaiian Air i le va o Amerika Sāmoa ma Hawaiʻi .
- 1981: Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma uluaʻi sui o le Teritori mo le Konekeresi.
- 1990: Na matua faʻatamaʻia ai e le afa malosi o Ofa le atu Sāmoa atoa.
- 1991: Na matua faʻatamaʻia foi le afa malosi o Valelia le atunuʻu atoa i le masina o Tesema pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma faʻatoʻaga na faʻaleagaina uma e lenei afa malosi.
- 1997: O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika Sāmoa i Taaloga Laiti o le Vasa Pasefika.[12]
- 2000: Na faʻamanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona faʻavaeina le Malo o Amerika Sāmoa, ma lana faiga-paʻaga ma le Malo o le Iunaite Setete.
- 2009: Na matua faʻatamaʻia ai nisi o nuʻu i Amerika Sāmoa ma le motu o Upolu i Sāmoa, e le tsunami mataʻutia i le taeao o le Aso Lua, Setema 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, ʻae o Amerika Sāmoa e toʻa 24 i latou na maliliu ai.[13]
Fanua
[Teuteu | edit source]


O tagata totino o Amerika Sāmoa o "US Nationals".[14][16]
O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o Pagopago. O loʻo iai le fale o le malo i Utulei. O aai tetele foi ia: Tāfuna, Pago Pago, Nuʻuuli, ʻIliʻili.[17] E 6 motu o Amerika Sāmoa eʻaina, ʻae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o Hawaiʻi, 1,800 maila Matuisasaʻe o Aotearoa, ma e taʻoto felataʻi ma le Laina o Aso Faʻavāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tutoʻatasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E naʻo Amerika Samoa le Teritori o le Iunaite Setete e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu ʻamu e lua. Mai sisifo i sasaʻe, o nei motu o Tutuila, tamaʻi motu tuaoi o Aunuʻu, ma motu e tolu o Manuʻa-Ofu, Olosega ma Taʻū. O ona eleʻele e 76 maila faʻatafafā ma le faitau aofaʻi o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.
Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasaʻe, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o Manuʻa.[14]
O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga iʻinei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e taʻatia tonu lava i le ogatotonu o le motu o Taʻū.[10]
O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le Pasefika i Saute, e i le va o le Ekueta ma le Tropic of Capricorn. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e poʻo ni nai minute poʻo aso uma foi. O tausaga taʻitasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.[18]
O igoa uma ia o igoa o Motu
[Teuteu | edit source]E fitu motu:[14]
Siosiomaga
[Teuteu | edit source]Ua naʻo Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunuʻu e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila, Niu Kaletonia, Fiti ma isi aunuʻu o le Pasefika. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le laʻau lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i Nuʻuuli ma Leone ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.
O peʻa o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopoʻa tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le ʻapaʻau.[19] O peʻa na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika Sāmoa.
Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa
[Teuteu | edit source]
E puipui e le Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa peʻa, aʻau, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le pāka a le Iunaite Setete e i saute o le Ekueta.[21][22][23] O le Motu o Pola o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O peʻa o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.[24] E afa o le Pāka Faʻasao a Amerika Sāmoa o lo o iai i Manuʻa. O Manuʻa o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i Tutuila—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.[25]
E tupu le ʻamu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga iʻa e maua i le āʻau i Amerika Sāmoa.[26] E silia ma le 35 ituaiga manulele eseʻese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei pāka faʻasao.[27] E maua peʻa ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupuʻaga ia Amerika Sāmoa.[28]
E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:[29]
- Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mataʻaga aupito sili ona maoaʻe i totonu o Amerika Sāmoa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
- Faʻasiʻusiʻuga o Matafao
- Vāinuʻu o Vaiʻava
- Vainuʻu o ʻAunuʻu: O le motu o Aunuʻu e taʻoto i le siʻu sautesasaʻe o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nuʻu o Aunuʻu i le talafatai i sisifo.
- Mauga o Rainmaker
- Pupū e Tofē o Fogamaʻa
- Gataifale o Leʻalā
- Faʻasiʻusiʻuga o Matafao
- Tolotolo i Taputapu
- Mauga o Rainmaker
- Vāinuʻu o Vaiʻava
- Vainuʻu o ʻAunuʻu
- Gataifale o Leʻalā
- Pupū e Tofē o Fogāmaʻa
Malo ma faiga faaupufai
[Teuteu | edit source]Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai faʻapalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritori o le Iunaite Setete. I le sainia ai foʻi o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae leʻi faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.[14][30]
Aganuu
[Teuteu | edit source]O aganuʻu eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo fesoʻotaʻi ai ālagaʻoa ma talafaʻasolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganuʻu ua silia nei ma le 3,000 tausaga.
Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganuʻu. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e fesoʻotaʻi ai motu taʻitasi ma isi oganuʻu ile lalolagi. E taua foʻi auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi foʻi lea o itu faʻapitoa i mea tau i faʻafiafiaga i tagata nuʻu ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile faʻaolaolaina o laʻau tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona faʻalagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuiaʻi malie talu ai le ulufale mai o tu faʻa-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.
Gagana
[Teuteu | edit source]
O le atunuʻu nei o Amerika Sāmoa e le tele lava se eseʻesega ma le atunuʻu o Sāmoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa faʻapea ona o mai ma faʻaleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, faʻapenei lava o loʻo lelei mea uma. O le Gagana faʻa Sāmoa sa faʻapea ona pasi mai i a tatou tuaʻa i talatuʻu, o le mea na e tele ai isi atunuʻu e taʻi tutusa a latou gagana ma le gagana faʻasamoa. E pei la o le gagana a tagata Tuvalu, ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e eseʻese lava nei nuʻu? Talu ai e leai ni tusitusiga faʻamaufailoga ai pe taʻu atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatuʻu. O le mea tonu lava lena e taʻua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Sāmoa i le upu faaperetaniaina: The Navigators. Poʻo tagata malaga i luga o vasa.
Vaega o Ata
[Teuteu | edit source]Tagai foi i le
[Teuteu | edit source]Faʻamatalaga
[Teuteu | edit source]Faʻasinomaga
[Teuteu | edit source]- ↑ "U.S. Territories – Developments in the Law". Harvard Law Review (in English). April 10, 2017. Retrieved June 11, 2024.
- ↑ "Gross domestic product for American Samoa increases for the second year in a row" (PDF). Bureau of Economic Analysis. Archived from the original (PDF) on May 13, 2017. Retrieved July 14, 2017.
- ↑ "Kopi teuina". Archived from the original on 2018-12-26. Retrieved 2019-08-01.
- ↑ Stanley, David (1993). South Pacific Handbook. David Stanley. Itulau 350. ISBN 9780918373991.
- 1 2 Shaffer, Robert J. (2000). American Samoa: 100 Years Under the United States Flag. Island Heritage. Itulau 210. ISBN 9780896103399.
- ↑ http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf
- ↑ Jason Tyler, Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka (November 1989). "Final Report on Archaeological Investigations at Site AS-13-1, Toʻaga, Ofu Island, American Samoa". Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa. Retrieved 13 July 2010.
{{cite web}}: CS1 maint: multiple names: authors list (link) - 1 2 3 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 145-146. ISBN 9781573062992.
- ↑ Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 190. ISBN 9781573062992.
- 1 2 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 3. ISBN 9781573062992.
- ↑ Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 262. ISBN 9781573062992.
- ↑ Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 357-358. ISBN 9781573062992.
- ↑ "Manatua pea tiga ma manuʻa o le galulolo 2009". Samoa News.
- 1 2 3 4 5 Faiʻivae, Alex Godinet (2018). Ole Manuō o Tala Tuʻu Ma Fisaga o Tala Ave. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau ix. ISBN 9781546229070.
- ↑ Swaney, Deanna (1994). Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit. Lonely Planet Publications. Itulau 176. ISBN 9780864422255.
- ↑ Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 7. ISBN 9781573062992.
- ↑ "American Samoa Statistical Yearbook 2016" (PDF). Matagaluega o Fefaatauaiga. Archived from the original (PDF) on 2019-02-14. Retrieved 2019-08-01.
- ↑ Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. ISBN 9781573062992.
- ↑ Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region. Globe Pequot Press. Itulau 82. ISBN 9780762705733.
- ↑ Kroese, David (2019). The Centennial: A Journey Through America's National Park System. Wheatmark, Inc. Itulau 547. ISBN 9781627876575.
- ↑ Schermeister, Phil (2016). National Geographic Guide to National Parks of the United States. National Geographic Books. Itulau 316. ISBN 9781426216510.
- ↑ "Visit This Unique, Tropical National Park". National Geographic.
- ↑ "Fact Sheet". Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa.
- ↑ Faiʻivae, Alex Godinet (2018). Ole Manuō o Tala Tuʻu Ma Fisaga o Tala Ave. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 59. ISBN 9781546229070.
- ↑ "The special birds of Manuʻa" (PDF). Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa.
- ↑ "Fishes". Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa.
- ↑ https://www.nps.gov/npsa/index.htm
- ↑ Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes. ANU E Press. Itulau 102. ISBN 9781921666810.
- ↑ Goldin, Meryl Rose (2002). Field Guide to the Sāmoan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas. Bess Press. Itulau 281. ISBN 9781573061117.
- ↑ Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 6. ISBN 9781573062992.
- CS1 English-language sources (en)
- Article with short description
- Short description is different from Wikidata
- Articles containing English-language text
- Articles containing explicitly cited Samoan-language text
- CS1 maint: multiple names: authors list
- Atunu'u o Oseania
- Amerika Sāmoa
- Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika
- Iunaite Sitete o Amerika