Jump to content

Amerika Sāmoa

From Wikipedia
(Redirected from American Samoa)
Amerika Sāmoa
American Samoa (English)
Teritori a le Iunaite Setete
Motto: 
"Sāmoa, Muamua Le Atua" (Samoan) (English: "Samoa, Let God Be First")
Anthem: "Amerika Sāmoa"
Location of American Samoa
Location of American Samoa
(circled in red)
Malo Malosi United States[lower-alpha 1]
Vaevaeina o SamoaTesema 2, 1899
Ratification ActFepuari 20, 1929
Tulafono Faʻavae (1967)Iulai 1, 1967
CapitalPago Pago
Government seatFagatogo
Largest villageTafuna
Official languages
Ethnic groups
  • 83.2% tagata Samoa
  • 5.8% tagata Asia
  • 5.5% isi tagata Pasefika
  • 4.4% Afakasi
  • 1.1% isi vaega o tagata
Religion
  • 98.3% Kerisiano
  • 1.7% isi vaega o lotu
Demonym(s)American Samoan
GovernmentTeritori faʻalagolago i lalo o le Peresetene
 Peresetene
Donald Trump
 Kovana
Pula Nikolao Pula
 Lutena Kovana
Pulu Ae Ae
LegislatureFono
Senate
Maota o Sui
Konekeresi a le Iunaite Setete
 Sui o le Maota
Amata Coleman Radewagen
Area
 Total
77 sq mi (200 km2)
 Water (%)
0
Highest elevation
966.2 m (3,170 ft)
Population
 2023 estimate
44,620 (211th)
 2020 census
49,710
 Density
670.8/sq mi (259.0/km2)
GDP (PPP)2021 estimate
 Total
$709 million
 Per capita
$15,743[2]
CurrencyTala Amerika (US$) (USD)
Time zoneUTC−11:00 (SST)
Date formatmm/dd/yyyy
Driving sideTamatau
Calling code+1-684
USPS abbreviation
AS
ISO 3166 code
  • AS
  • US-AS
Internet TLD.as

O Amerika Sāmoa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 seʻia oʻo mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na soʻo ai lea o Taʻū. ʻO motu o Manuaʻa e pito i sasaʻe ma e aofia ai motu e tolu o Taʻū, Ofu, ma Olosega. O motu o Ofu ma Olosega ua taʻua o le uso tamaʻitaʻi taluai o lo laʻua va e laitiiti i loʻo le 300 iata le papaʻu o le aau. E 60 maila le va o Manuʻa ma Tutuila. Ua lafulemu lona laueleele ma ua tele vaitafe. E maualuluga ia motu uma ma le mauga. O le faitau aofaʻi o tagata i Tutuila pe tusa ma le 55,876.

O le faitau aofai o tagata o Amerika Sāmoa, e pei ona faamatalaina e le CIA o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2018 e avea 50,826 tagata.[3] ʻO Pagopago ʻo le laumua o Amerika Sāmoa. E iai Pagopago i le motu Tutuila i Amerika Sāmoa. E tele fale oloa ma fale o le malo, ma fale sa i lenei aai. E iai foʻi fale tetele i Pagopago.

ʻO Pagopago foʻi, e toʻatele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo ʻi le motu o Taʻū. O Pagopago le taulaga pito tele o Amerika Sāmoa, i le motu o Tutuila. E 3,656 tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Pagopago. O Pagopago e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu. O Amerika Sāmoa e le o se atunuu kolone a le malo tele o Amerika, ae o le teritori o le Iunaite Setete. Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa. O lea sootaga ua mafai ai e Amerika Sāmoa ona fai ana ia lava faaiuga, mo se faataitaiga, e filifili e Amerika Sāmoa lana kovana ma le lutena kovana.

O lona tau e vevela. O Amerika Sāmoa ma ona siosiomaga i le pasefika o ni nofoaga e le malu puipuia mai i mafuie atonu e mafai pe le mafai foi ona tupu ai se Sunami. E masani ona tutupu afā i le vaitau timuga umi lava (Oketopa-Me) ae puʻupuʻu le vaitau mālūlū ma le mago (Iuni-Setema).[4]

Talafaasolopito

[Teuteu | edit source]
Taʻū. O le motu aupito tele lea o Manuʻa; e aupito i sasaʻe foʻi.[5]
Ua vaevaeina Tutuila i itu-malo tetele e lua.

Tala faasolopito o Amerika Sāmoa:[6]

O suʻesuʻega i tala eli i le nofoaga o Toʻaga i Ofu, e faʻamaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.[7] O Saua i le motu o Taʻū, o se tasi lea o nofoaga sa uluaʻi nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia.

O le uluai fesootaiga faamauina ma tagata Europa na tulai mai i le 1722, ina ua vaaia e le tagata folau Holani o Iakopo Rokeuaina ni isi o motu. Na sosoo mai ai lea ma alii Farani o Louis Antoine de Bougainville i le 1768 ma Jean-François de La Pérouse i le 1787. Na taunuu mai le uluai misionare Kerisiano mai Europa le alii Peretania o Ioane Viliamu mai le Lonetona Misionare Sosaiete (LMS) i le 1830. Na sisi e le Taitai o le Neivi a Amerika o Benjamin F. Tilley le fuʻa Amerika i le Aega i Sogelau ia Aperila 17, 1900, ma tuu atu ai Amerika Sāmoa i lalo o le vaaiga a le Neivi a le Iunaite Setete mai le 1900 i le 1951.[8]

  • 1899: Talu le tausaga 1899 ua pule e le Unaite Setete o Amerika i motu o Amerika Sāmoa.
  • 1900: O Commander Benjamin Franklin Tilley le uluaʻi Kovana Sili na filifilia e le Fua a le Iunaite Setete e pulea le Malo o Amerika Sāmoa.[8]
  • 1900: O le uluaʻi sisiina aʻe o le fuʻa a le Malo o le Iunaite Setete i totonu o Amerika Sāmoa sa faʻatinoina lea i luga o le nofoaga maupuʻepuʻe i le Matiʻe o Sogelau i le nuʻu o Fagatogo.[8]
  • 1912: Ua faʻalauiloa aloʻia e le Malo o le Iunaite Setete le suiga taua i le igoa o motu o Tutuila ma Manuʻa mai i le "Malo o le Fua a Amerika" i le igoa Amerika Sāmoa.[9]
  • 1925: Ua aloʻia nei le avea o le motu o Swains poʻo Olohega ma motu o le Malo o Amerika Sāmoa.[10]
  • 1956: Na filifilia ai e le Matagaluega o le Initeria se tasi o tama fanau mai le nuʻu o Pagopago, Peter T. Coleman, e avea ma uluaʻi Sāmoa e fai ma Kovana Sili o Amerika Sāmoa.[11]
  • 1960: Sa talia aloaʻia ma faalauailoa ai le Faavae o Amerika Sāmoa ina.
  • 1980: Amatalia faigamalaga a le Kamupani Vaʻalele o le Hawaiian Air i le va o Amerika Sāmoa ma Hawaiʻi .
  • 1981: Ua filifilia ma avea Fofo I.F. Sunia ma uluaʻi sui o le Teritori mo le Konekeresi.
  • 1990: Na matua faʻatamaʻia ai e le afa malosi o Ofa le atu Sāmoa atoa.
  • 1991: Na matua faʻatamaʻia foi le afa malosi o Valelia le atunuʻu atoa i le masina o Tesema pe silia ma le vaiaso atoa. Sa matua tele mea totino, o fale, ma faʻatoʻaga na faʻaleagaina uma e lenei afa malosi.
  • 1997: O le uluai taimi lenei na talimalo ai Amerika Sāmoa i Taaloga Laiti o le Vasa Pasefika.[12]
  • 2000: Na faʻamanatuina i lenei tausaga le atoaga o le 100 tausaga talu ona faʻavaeina le Malo o Amerika Sāmoa, ma lana faiga-paʻaga ma le Malo o le Iunaite Setete.
  • 2009: Na matua faʻatamaʻia ai nisi o nuʻu i Amerika Sāmoa ma le motu o Upolu i Sāmoa, e le tsunami mataʻutia i le taeao o le Aso Lua, Setema 29, 2009. E silia ma le 40 i latou na maliliu ai i galu malolosi o lea galulolo i Upolu, ʻae o Amerika Sāmoa e toʻa 24 i latou na maliliu ai.[13]
Pago Pago, o le aai e aupito tele i Amerika Sāmoa uma.
O le faafanua o Tutuila. ʻO Tutuila le motu pito tele.[5][14]
Faʻasiʻusiʻuga o Matafao. E aupito mauga lenei itu o Tutuila. E 2,142 o futu le maualuga o lea mauga.[15]

O tagata totino o Amerika Sāmoa o "US Nationals".[14][16]

O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o Pagopago. O loʻo iai le fale o le malo i Utulei. O aai tetele foi ia: Tāfuna, Pago Pago, Nuʻuuli, ʻIliʻili.[17] E 6 motu o Amerika Sāmoa eʻaina, ʻae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu nei e 2,600 maila Sautesisifo o Hawaiʻi, 1,800 maila Matuisasaʻe o Aotearoa, ma e taʻoto felataʻi ma le Laina o Aso Faʻavāomalo. O atumotu o Samoa e aofia ai le Teritori o Amerika Samoa ma le Malo Tutoʻatasi o Samoa (Samoa i Sisifo). E naʻo Amerika Samoa le Teritori o le Iunaite Setete e ī Saute o le Ekueta, e aofia ai motu mai maugamū e lima ma motu ʻamu e lua. Mai sisifo i sasaʻe, o nei motu o Tutuila, tamaʻi motu tuaoi o Aunuʻu, ma motu e tolu o Manuʻa-Ofu, Olosega ma Taʻū. O ona eleʻele e 76 maila faʻatafafā ma le faitau aofaʻi o tagata pe tusa ma le 55,000 (2010), e nonofo i le motu o Tutuila.

Ua vaevaeina le malo o Amerika Sāmoa i ni itumalo se 3: Itumalo i Sasaʻe, Itumalo i Sisifo, ma le Itumalo o Manuʻa.[14]

O le Mauga o Lata, o le nofoaga pito i sili ona maualuga iʻinei i Amerika Sāmoa (3,170 futu/966mita), ma e taʻatia tonu lava i le ogatotonu o le motu o Taʻū.[10]

O Amerika Sāmoa e i totonu o le itulagi o le Pasefika i Saute, e i le va o le Ekueta ma le Tropic of Capricorn. O lona tau e vevela. O le tulaga o le ea e mafanafana toe vevela i le tausaga atoa ma e susū foi le ea. E timu soo ma e a umi lava e poʻo ni nai minute poʻo aso uma foi. O tausaga taʻitasi e masani ona fuatia i le 125-inisi i nofoaga aupito mamago i le pe a ma le 300-inisi i mauga aupito i maualuluga.[18]

O igoa uma ia o igoa o Motu

[Teuteu | edit source]

E fitu motu:[14]

Siosiomaga

[Teuteu | edit source]

Ua naʻo Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunuʻu e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila, Niu Kaletonia, Fiti ma isi aunuʻu o le Pasefika. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le naunau mai o Ofisa ole Malo Tele i togatogo i lauleele vaia. E ese le taua o le laʻau lenei o le Lauie i tagata Sāmoa. O pala i Nuʻuuli ma Leone ua iloga o ni laueleele vaia aupito taua ia e tatau ona puipuia ma faaleleia mo tuptulaga o i luma.

O peʻa o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa. E lapopoʻa tele e oo lava i le 3 futu le lautele o le ʻapaʻau.[19] O peʻa na o le pau lea o le manu e lele o le ituaiga mamele e o mai lava mai Amerika Sāmoa.

Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa

[Teuteu | edit source]
O Pola o se nofoaga aupitoaʻi lelei mo manufelelei o le sami i Tutuila. O se tulaga lelei lona itumauga e 420 futu (128m).[20]

E puipui e le Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa peʻa, aʻau, vaomatua ma le aganuu Sāmoa. O le Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa na o le pau lea o le pāka a le Iunaite Setete e i saute o le Ekueta.[21][22][23] O le Motu o Pola o se nofoaga puipuia e ofaga i at manufelelei i luga o le sami. O peʻa o nisi nei o meaola e mauagofie i le vaomatua i Sāmoa ma vaega eseese o Amerika Sāmoa.[24] E afa o le Pāka Faʻasao a Amerika Sāmoa o lo o iai i Manuʻa. O Manuʻa o lo o aumau ai le tele o manufelelei e lē maua i Tutuila—le segaula, segaolevao, ma le Spotless crake.[25]

E tupu le ʻamu i ogasami mafanafana o le teropika. E silia ma le 900 ituaiga iʻa e maua i le āʻau i Amerika Sāmoa.[26] E silia ma le 35 ituaiga manulele eseʻese o le lotoifale e ofaga i totonu o lenei pāka faʻasao.[27] E maua peʻa ma e pau foi lea o se meaola e patino lona tupuʻaga ia Amerika Sāmoa.[28]

E fitu National Natural Landmarks iinei i Amerika Sāmoa sa mafai ona faatulagaina i le 1972:[29]

  • Tolotolo i Taputapu: o se tasi o le fitu o National Natural Landmark, e te maua i le mataʻaga aupito sili ona maoaʻe i totonu o Amerika Sāmoa. O gaoioiga o galu pe a fafati mai ma fetaui ma le pala matu na foa mai maugamu lea e pogai mai ai le motu o Tutuila.
  • Faʻasiʻusiʻuga o Matafao
  • Vāinuʻu o Vaiʻava
  • Vainuʻu o ʻAunuʻu: O le motu o Aunuʻu e taʻoto i le siʻu sautesasaʻe o Tutuila e tusa o se maila. E a ma le 450 Samoa e nonofo i le nuʻu o Aunuʻu i le talafatai i sisifo.
  • Mauga o Rainmaker
  • Pupū e Tofē o Fogamaʻa
  • Gataifale o Leʻalā

Malo ma faiga faaupufai

[Teuteu | edit source]

Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai faʻapalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritori o le Iunaite Setete. I le sainia ai foʻi o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae mai ai lenei mafutaga, ae leʻi faapea na mafua mai i ni faiga faamiliteli, ma o le avea ai o Amerika Sāmoa o se vaega o le aiga o le Iunaite Setete o Amerika, o se faaiuga sa iloiloina e ona lava tagata. O Amerika Sāmoa o se Teritori "unincorporated and unorganized" o le Iunaite Setete.[14][30]

O aganuʻu eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo fesoʻotaʻi ai ālagaʻoa ma talafaʻasolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganuʻu ua silia nei ma le 3,000 tausaga.

Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganuʻu. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma e fesoʻotaʻi ai motu taʻitasi ma isi oganuʻu ile lalolagi. E taua foʻi auā o le isi lea ala o mea taumafa mo tagata Sāmoa ma ose isi foʻi lea o itu faʻapitoa i mea tau i faʻafiafiaga i tagata nuʻu ma e asiasi mai. Ole mamafa o timuga i luga o atu-motu e fesoasoani tele ile faʻaolaolaina o laʻau tōtō, ma o vai i luga ole fogāeleele e taua tele mo tagata Sāmoa. Ole olaga sa masani ai Sāmoa ma lona faʻalagolago i mea nate maua ua amata nei ona fesuiaʻi malie talu ai le ulufale mai o tu faʻa-Eulope, ae maise lava le mea tau tupe.

ʻAlasopo i le Tuasivi i Sauma

O le atunuʻu nei o Amerika Sāmoa e le tele lava se eseʻesega ma le atunuʻu o Sāmoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa faʻapea ona o mai ma faʻaleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, faʻapenei lava o loʻo lelei mea uma. O le Gagana faʻa Sāmoa sa faʻapea ona pasi mai i a tatou tuaʻa i talatuʻu, o le mea na e tele ai isi atunuʻu e taʻi tutusa a latou gagana ma le gagana faʻasamoa. E pei la o le gagana a tagata Tuvalu, ai sea ea le mea e tutusa ai isi upu a tagata Tuvalu ma tagata Sāmoa? Ae e eseʻese lava nei nuʻu? Talu ai e leai ni tusitusiga faʻamaufailoga ai pe taʻu atu ai o tagata Tuvalu e o mai mai i Sāmoa. Ae o le latou gagana, ma talatuʻu. O le mea tonu lava lena e taʻua ai tagata Pasefika, atoa ma tagata Sāmoa i le upu faaperetaniaina: The Navigators. Poʻo tagata malaga i luga o vasa.

Vaega o Ata

[Teuteu | edit source]

Tagai foi i le

[Teuteu | edit source]

Faʻamatalaga

[Teuteu | edit source]
  1. Despite being under the sovereignty of the United States since 1900, American Samoa has not been fully incorporated into the country for constitutional purposes.[1] See the page for the Insular Cases for more information.

Faʻasinomaga

[Teuteu | edit source]
  1. "U.S. Territories – Developments in the Law". Harvard Law Review (in English). April 10, 2017. Retrieved June 11, 2024.
  2. "Gross domestic product for American Samoa increases for the second year in a row" (PDF). Bureau of Economic Analysis. Archived from the original (PDF) on May 13, 2017. Retrieved July 14, 2017.
  3. "Kopi teuina". Archived from the original on 2018-12-26. Retrieved 2019-08-01.
  4. Stanley, David (1993). South Pacific Handbook. David Stanley. Itulau 350. ISBN 9780918373991.
  5. 1 2 Shaffer, Robert J. (2000). American Samoa: 100 Years Under the United States Flag. Island Heritage. Itulau 210. ISBN 9780896103399.
  6. http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf
  7. Jason Tyler, Patric V. Kirch, Terry L. Hunt, Lisa Nagaoka (November 1989). "Final Report on Archaeological Investigations at Site AS-13-1, Toʻaga, Ofu Island, American Samoa". Department of Parks and Recreation, Government of American Samoa. Retrieved 13 July 2010.{{cite web}}: CS1 maint: multiple names: authors list (link)
  8. 1 2 3 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 145-146. ISBN 9781573062992.
  9. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 190. ISBN 9781573062992.
  10. 1 2 Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 3. ISBN 9781573062992.
  11. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 262. ISBN 9781573062992.
  12. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 357-358. ISBN 9781573062992.
  13. "Manatua pea tiga ma manuʻa o le galulolo 2009". Samoa News.
  14. 1 2 3 4 5 Faiʻivae, Alex Godinet (2018). Ole Manuō o Tala Tuʻu Ma Fisaga o Tala Ave. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau ix. ISBN 9781546229070.
  15. Swaney, Deanna (1994). Samoa: Western & American Samoa: a Lonely Planet Travel Survival Kit. Lonely Planet Publications. Itulau 176. ISBN 9780864422255.
  16. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 7. ISBN 9781573062992.
  17. "American Samoa Statistical Yearbook 2016" (PDF). Matagaluega o Fefaatauaiga. Archived from the original (PDF) on 2019-02-14. Retrieved 2019-08-01.
  18. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Samoa Humanities Council. Itulau 4. ISBN 9781573062992.
  19. Butcher, Russell D. and Lynn P. Whitaker (1999). National Parks and Conservation Association Guide to National Parks: Pacific Region. Globe Pequot Press. Itulau 82. ISBN 9780762705733.
  20. Kroese, David (2019). The Centennial: A Journey Through America's National Park System. Wheatmark, Inc. Itulau 547. ISBN 9781627876575.
  21. Schermeister, Phil (2016). National Geographic Guide to National Parks of the United States. National Geographic Books. Itulau 316. ISBN 9781426216510.
  22. "Visit This Unique, Tropical National Park". National Geographic.
  23. "Fact Sheet". Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa.
  24. Faiʻivae, Alex Godinet (2018). Ole Manuō o Tala Tuʻu Ma Fisaga o Tala Ave. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 59. ISBN 9781546229070.
  25. "The special birds of Manuʻa" (PDF). Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa.
  26. "Fishes". Pāka Faʻasao o Amerika Sāmoa.
  27. https://www.nps.gov/npsa/index.htm
  28. Haberle, Simon and Janelle Stevenson (2010). Altered Ecologies: Fire, Climate and Human Influence on Terrestrial Landscapes. ANU E Press. Itulau 102. ISBN 9781921666810.
  29. Goldin, Meryl Rose (2002). Field Guide to the Sāmoan Archipelago: Fish, Wildlife, and Protected Areas. Bess Press. Itulau 281. ISBN 9781573061117.
  30. Sunia, Fofo I.F. (2009). A History of American Samoa. Amerika Sāmoa Humanities Council. Itulau 6. ISBN 9781573062992.