Pasila

From Wikipedia

Ripapelika feterale o Pasila
República Federativa do Brasil

Laumua
Gagana tetele Fa'aPotukale
Tama'ita'i Palemia
Aofai o Tagata 206,440,850
Eria Aofai 8,515,767 km²
Tupe Real (R$)
Sone o Taimi BRT (UTC−2 to −5)
Valaauina Tulafono +55
'Upega o Feso'ota'iga (Initaneti) .br

Pasila, aloaia le Ripapelika feterale o Pasila, o le tulaga aupito sili ona tele tupu e le gata i Amerika i Saute ma le itulagi Latina Amerika. O le atunuu lona lima-aupito tele o le lalolagi, e le gata i le eria le faafanua ma le faitau aofai o tagata. O le tele atunuu tautala-Potukale i le lalolagi, ma le na o le tasi i Amerika. Noatia e le Vasa Atelani i le itu i sasaʻe, Pasila se apitaogalu o 7.491 kilomita. E tuaoi isi atunuu o Amerika i Saute uma vagana Ekuatoa ma Chile ma nofoia 47,3 pasene o le konetineta o Amerika i Saute. O lona faatanoa vaitafe o le Amasone e aofia ai se vaomatua vevela tele, fale e meaola eseese, o se ituaiga faiga ecological, ma le tele o punaoa faalenatura aga le tele o nofoaga puipuia. O lenei tofi tulaga ese siosiomaga faia Pasila o se tasi o atunuu eseese sefulu ma le fitu, ma o le mataupu o aia lalolagi taua ma finauga e uiga i laau ua vavae i lalo ma le puipuiga o le siosiomaga. Se tasi o le vaega BRICS, Pasila seia oo i le 2010 na o se tasi o le aupito televave le faatupulaia o le lalolagi tamaoaiga tele, ma le tuuina atu o lona suiga o le tamaoaiga o le atunuu aloaia ma aafiaga fou faava o malo. Faletupe atinae o le atunuu o Pasila ei ai se matafaioi taua mo le tuputupu ae o le tamaoaiga o le atunuu. o Pasila se mana faarisone i Amerika Latina ma le a mana ogatotonu i mataupu faava o malo, ma nisi iloilo le faailoaina i ai o se mana o le lalolagi le puleaga. O se tasi o breadbaskets tetele o le lalolagi, ua le Pasila gaosia aupito tele o le kofe mo le 150 tausaga mulimuli.

Talafaasolopito[Teuteu | edit source]

Uluai vaitaimi kolone, Potukale kolone ma teritorial faalauteleina[Teuteu | edit source]

Vicente Yáñez Pinzón o le muamua Europa folau na taunuu i Pasila. Na ia mauaina talafatai o le pito i matu o Pasila ia Ianuari 1500, tolu masina ao leʻi taunuu mai le vaʻa na faatonuina e Pedro Álvares Cabral. O le malaga a Yáñez ua taunuu i Cabo de Consolación ma sosoʻo mai i matusasaʻe o le gataifale e oʻo atu i le vaitafe o Amazon e igoa ia Santa María de la Mar Dulce.

I se taimi puʻupuʻu ae leʻi taunuʻu mai tagata Europa i le itu i sasaʻe o Amerika i Saute, o loʻo i ai i le teritori o Pasila i aso nei, na aina e30 miliona tagata o le atunuʻu. Luga na faia mai i ituaiga ituaiga, na tu ai le Tupí-Guaraníes, le Macro-Jê ma le Aruacos. O isi sa vaevaeina i Guaraníes, Tupiniquines ma Tupinambás, faatasi ai ma isi. O tupi na faʻateleina i le va o nei teritori o setete o Rio Grande do Sul ma Rio Grande do Norte.O Potukale na maua a latou tagatanuu o loʻo i ai i le Stone Age ma vaevaeina i ni ituaiga, o le tele o ia mea o le aiga. Tupi-Guarani gagana, ma sa latou fetauaʻi i taimi uma. Fai mai Luís da Câmara Cascudo, o Tupis o le "muamua tagatanuu sa latou fegalegaleai ma kolone ma (...) na mafua ai lo latou auai sili atu, e pei o le faatosinaga i Mamluk, mestizo ma Potukale-Pasila oe na na fanau o ia ma i Europa na ia nofo ai lava. »

Na amata aloaia le Colonization i le 1534, ina ua vaeluaina e John III le teritori i le sefulutasi tupuʻaga kapeteni, ae ona o le tele o faʻafitauli i lenei faiga, i le 1549 Tupu John III tofia se kovana sili e faʻatautaia uma le kolone.36 37 O nisi o ituaiga o ituaiga na faaauupegaina e le au Potukale, 38 a o isi na faapologaina pe faaumatiaina e faaumiumi taua po o ni faamai e mafua mai i faamaʻi na aumaia e tagata Europa, lea e leai se puipuiga o le atunuu 39 39 A I le ogatotonu o le 16th seneturi, sa avea ai le suka ma sili ona taua oloa auina atu i fafo o Pasila, 33 41 ma na amata ona faateleina le pologa a Aferika pologa e le au Potukale e tali atu i le tuputupu ae manaoga faavaomalo.

E ala i le tele o taua faasaga i Farani, Potukale sosola lemu faalauteleina o latou teritori i sautesasae, faoa Rio de Janeiro i 1567, ma agai i matu sisifo, ave São Luís i 1615. I lenei auala, i 1669 latou auina atu le tele o malaga militeli i Amazonia ma Na latou manumalo i 'au Peretania ma Holani, na faʻatutuina nuʻu ma' olo fou. I le 1680 na latou faʻalautele ai le nofoaga pulea i le itu i saute o le atunuʻu, i le faʻatuina o le Colonia del Sacramento i le itu tauagavale o le Río de la Plata, i Uruguay nei. , le faalauteleina o le teritori o le Pasila agai atu i saute na tupu ai le tele o feteenaiga, faatasi ai ma taua ma misiona a Jesuit, lea sa i ai le semi-autonomous faalapotopotoga ma le Taua Guaranitic mulimuli ane.

I le faaiuga o le seneturi 17, na amata ai ona faʻaititia oloa o suka, ae pe tusa o le 1693, o le mauaina o teuga tupe i le itulagi lea o le a mulimuli ane taʻua o Minas Gerais, faʻapea foi ma le faʻaaogaina o isi maina i Mato Grosso ma Goiás I tausaga na sosoo ai, na latou sefeina le kolone mai le lata i le leaga o le tamaoaiga.E afe ma afe o tagata malaga mai i le talafatai o Pasila ma Potukale na siitia atu i maina.E taumafai tagata Sipaniolo e taofia le faalauteleina o le au Potukale i o latou teritori. e tusa ai ma aiaiga o le Feagaiga o Tordesillas o 1494, ma na mafai ona latou toe mauaina le Banda Oriental i le 1777. Ae ui i lea, o le Feagaiga o San Ildefonso sainia i lena lava tausaga, na faʻamaonia ai le puleaga a Potukale i le toetoe o fanua uma na nofoia i le taimi o lona teritori faʻalauteleina, vagana le itu i sasaʻe, faʻatulaga le tele o tuaoi Pasila nei.

I le 1808, le aiga tupu Potukale - ma le au taupulega Potukale - na sosola ese mai le 'au a le pule o Farani, Napoleon Bonaparte, o le na osofaia Portugal ma le tele o Europa tutotonu, ma nofoia le taulaga o Rio de Janeiro, o le fea o O lenei, na avea ai ma laumua o le malo o Potukale, i le mea moni. I le 1815, John VI, o le aliʻi sili o Potukale e fai ma sui o lona tina o Maria I, na siitia le Malo o Pasila, o se vaega o Potukale, na avea ma malo maualuga i le faatasiga faatasi ai ma Potukale. I le 1809, na osofaia ai e le Potukale Farani Guiana, na iu ai ina toe foi atu i Farani ile 1817,55 ma i le 1816, le Banda Oriental,Na toe faʻaigoaina mulimuli ane, o le Itumalo o Cisplatina. I le 1825, na amata ai e le United Provinces o le Río de la Plata se taua e toe faʻafoʻi ai, lea na faʻataunuʻuina i le 1828 e ala i se maliega na tuʻuina atu ai le tutoʻatasi o le itumalo.

Tutoatasi ma malo[Teuteu | edit source]

Na toe foi mai Ioane VI i Europa i le aso 26 o Aperila, 1821, ma tuua ai lana ulumatua, o Pedro de Alcántara, e avea ma Prince Regent. Na taumafai le malo o Potukale e toe suia Pasila i se kolone, ma aveʻesea ai le aiā sa ia maua talu mai le 1808. Na musu Pasila e faʻamatuʻu atu, ma Pedro faʻatasi ai ma le latou mafuaʻaga, ma faʻailoa le tutoʻatasi ole atunuʻu ile aso 7 o Setema, 1822. O le aso 12 o Oketopa, na faalauiloa ai Pedro o le tupu muamua o Pasila ma faapaleina Pedro I ia Tesema 1.

E ui lava o uluaʻi taumafaiga e faasaʻoloto le atunuu mai le pulega faaPotukale na faaaogaina ai manatu faa-malo - pei o le mea na tupu i le Mining Conspiracy, na taitaia e Tiradentes - i le 19 senituri toetoe o tagata Pasila uma na lagolagoina le monarchy, ma na iai foi le republicanism. itiiti lagolago Le Pasila Taua o Tutoatasi salalau solo i le atoa itu teritori, ao taua taua na faia i le itu i matu, matu i sasae ma saute itulagi. O fitafita mulimuli a Potukale na lafoaʻi ia Mati 8, 1824, ma na tutoʻatasi le malo tutoʻatasi e Potukale ia Aukuso 29, 1825, i le feagaiga o Rio de Janeiro.

Ina ua maeʻa ona faʻamaonia e le pulega o faʻapotopotoga i le atunuʻu atoa, na faʻalauiloaina le uluaʻi tulafono ia Mati 25, 1824. O le aso 7 o Aperila, 1831, na faʻamavae ai Pedro ina ua ou toe foʻi i Europa e toe maua le nofoalii o lona aiga. lona atalii e lima tausaga le avea o se sui, Pedro II A o le emeperoa fou e le mafai ona faatino ana galuega, o se malo tupu na faia.

O feeseeseaiga i le va o vaega eseese faapolokiki na mafua ai le fouvalega ma le le mautonu ma toetoe lava o le malo, e ui i lea sa le tetee le au fouvale i le pule tupu, e ui lava o nisi na tautino mai le aveeseina o latou itumalo o malo tutoatasi, ae na o Pedro II na Le sili ona taʻutaʻua o le mataupu lea o Rio Grande do Sul ma Santa Catarina, lea e ala i le Taua a Farrapos, na faʻalauiloa i latou e tutoʻatasi mai le Malo o Pasila. Ona o lenei mea, na taʻutino ai Pedro II o se emeperoa vave ma "Pasila fiafia i le toeitiiti afa seneturi o le filemu i totonu ma le saoasaoa o le alualu i luma o le tamaoaiga."

I le 59 tausaga o le nofoaiga a Pedro II, Pasila na manumalo i taua e tolu faavaomalo - le Taua Tele, le Taua e faasaga ia Aguirre ma le Taua o le Triple Alliance - 80 e le gata i le molimauina o le tuufaatasia o sui o malo faatemokalasi, e mafua ona o le faia o ni palota sosoo, ma le saolotoga o le aufaasālalau.

O pologa na faaumatiaina i se auala lemu ae mausali, lea na amata i le 1850 ma le iʻuga o fefaʻatauaiga pologa faavaomalo, ma iʻu i le faʻamutaina atoa o le pologa i le 1888. Peitaʻi, talu ona tutoʻatasi le pologa tagata maua maitauina le pa'ū: i le 1823, o le 29% o le faitau aofai o tagata na avea ma pologa, ae a o le 1887 o lenei pasene na pa'ū i le 5%.

Ina ua faatoilaloina le Emepaea ia Novema 15, 1889, sa leai se fiafia i le vaega o tagata Pasila e suia le faiga o pulega mai le pule tupu i se malo, talu ai Pedro II i le maualuga o lona lauiloa i ana tagata. O le faigamalo a le malo a le malo, na lagolagoina e le au tautai pologa oe na mumusu e talia le soloia o le pologa na malilie i ai i le 1888 e le malo tupu.

O le Uluai Republic ma le Vargas vaitaimi[Teuteu | edit source]

E pei ona i ai muamua le faigamalo a le malo, na o le pulega a le militeri, o le Faavae fou na faalauiloaina i le 1891 ua taʻua o palota tuʻusaʻo mo le tausaga 1894. O lenei pepa na soloia foi le faʻatapulaʻaina o le aia tatau e palota na i ai i le vaitaimi tupu, pe a na o tuuina atu ia i latou e iai le tulaga maualuga o tupe maua, e ui lava na tatala ai le palota - ae le o faalilolilo - ma, faatasi ai ma isi faiga, na o tagata tusitusi e mafai ona auai, i le taimi o le toʻatele o Tagata Pasila sa le iloa faitau i tusitusiga.

I le vaitau muamua o le malo Republican, Pasila tausia se filemu ma le le mautonu faiga faavae mai fafo, na o le na taofia e le Taua a le Taua, ma le Taua Muamua a le Lalolagi. I totonu, ina ua mavae le nofoa solofanua, ma le Fouvale o le Faauupegaina i le 1891,100, o le umi o le taamilosaga o mea tautupe, faaupufai ma le le mautonu amata amata lea o le a sosolo atu seia oo i le 1920s, tausia le atunuu faatafunaina e le tele o fouvale na faasolosolo ona faaleagaina ai le pulega. O i latou ia e aofia ai le Paulista Revolution, Copacabana Fort Revolution, Manaus Commune ma le Prestes Column. avea le au peresitene o le malo i le lagolago a le militeri.

Vargas ma le militeli, oe na fai mai latou te avea ma au peresitene mo se taimi le tumau, ina ia mafai ai ona faatino suiga faatemokalasi, faataapeina le Konekeresi ma faaauau ai la latou pulega i lalo o se tulaga o faalavelave faafuasei, suia le kovana setete ma o latou au uo. I le 1932, i lalo o le I le faʻatinoina o folafolaga o feteʻenaʻiga faʻatemokarasi, na taumafai ai le oligarki São Paulo e toe maua le pule e ala i le fouvalega, ma i le 1935 na fouvale ai le au Komunisi, ae o le gauaʻi o gaioiga uma e lua. E ui i lea, sa avea foi le taufaamatau o komisi ma mafuaaga e taofi ai faiga palota, ma Vargas ma le militeli e faatino se isi faiga fou i le 1937, e faavae ai le pulega o le malosi o le malo. lenei taimi e tagata Pasila fasis.

Pasila na tumau pea le le mautonu i tausaga muamua o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae o le tele o mea na tutupu ma faʻavaomalo faʻavaomalo, lea na i ai lava le auiliiliga o le osofaʻiga o le atunuʻu, sa o latou auiliiliina ai, ma taʻitaʻia ai le atunuʻu ina ia ogatasi o ia mo le Iunaite Setete i le taimi o le Konafesi a Rio i le 1942 I le toe tali atu, o vaega a le Nazi Siamani ma le Fascist Italia na faʻalautele la latou taua tau i lalo o le taua i Pasila, ma ina ua maeʻa masina o faʻaauau pea ona magoto ifo o le vaʻa faʻatau oloa a le Pasila ma le malosi o faʻamalosi a le lautele, Na taua e le malo le taua ia i latou ia Aukuso o lena tausaga, e ui lava na auina atu se 'au malosi e tau i Europa i le 1944. I le manumalo a le Allied i le tausaga na sosoo ai ma le faaiuga o le lua pulega Europa atoa, na suia ai le tulaga o Vargas. ua le maua se malosi ma sa vave ona toe taofiofia e le isi vaega a le militeli I le 1946, na faatamaia ai foi le temokalasi ma na filifilia ai le General Eurico Gaspar Dutra. O Peresitene Vargas na toe foʻi i le pule i le faaiuga o le 1950 ina ua filifilia faʻa temokalasi, ae na pule i lona ola ia Aukuso 1954, i le totonugalemu o se faʻafitauli faapolokiki.

Malo militeli ma aso nei

O ni nai malo le tumau na sui tulaga na sui ai ia Peresitene Vargas. Sa tuputupu ae tele le tamaoaiga ma le vaega o alamanuia, ae o le mea na sili ona ia mauaina, o le fausiaina o le laumua fou, Brasilia, na amatalia i le 1960. O lona sui, Jânio Quadros, na faamavae i le 1961, e lei atoa se tausaga talu ona avea ma tofi. O lona sui peresetene, João Goulart, na avea le sui pule, ae na faaosofia ai le malosi o le itu agai i upufai, ma na faateia e le 1964, lea na mafua ai le pulega a le militeli.

O le pulega fou na fuafua e fesuisuiai, ae na avea ma tulaga atoatoa e avea ma pulega atoa ma le faalauiloaina o le Institutional Law Numera Lima o le 1968.133 O le taofiofia o le teteʻe i le pulega malosi, e aofia ai le au malosi o le taulaga, 134 sa saua, ae le saua e pei o isi atunuu Amerika Latina.135 O le pulega a le militeri na faamatagofieina ai le nofoia o le tagata o le atunuu, faoa le mea faalenatura, faatutu nofoaga o faatoaga mo tagata o le atunuu, ma fasiotia le itiiti ifo ma le 8,000 tagata moni.136 Ona o le Faatasi ai ma le tulaga maoaʻe o le tuputupu aʻe o le lalolagi, ua faʻaigoaina o le "Pasila le vavega", na oʻo atu le pulega i se tulaga sili ona maualuga lona lauiloa i tausaga o le matua faʻasaoina.

General Ernesto Geisel avea le au peresitene o le atunuu i le 1974 ma amata lana poloketi o le toe faafaamokalasi e ala i se faiga e, e tusa ai ma ia, o le a "lemu, lemu ma saogalemu." talu mai le 1889,140 faʻapea foʻi ma le sauaina o pagota faʻapolokiki, tuʻinanau o le aufaasālalau, ma le 141 i le 1978, ina ua maeʻa ona faʻaleaogaina le tulafono Faʻavae numera lima, ma le pulega a le malo lava ia. Ae peitaʻi, sa faʻaauau pea le pulega o le militeri lona sui, General João Figueiredo, e faamaea le suiga atoa agai i le faatemokalasi. O le Komisi Moni na faavaeina i 2011 e le malo o Pasila faitau 434 maliu ma leiloa e le pulega malosi; aoina foi molimau mai ia i latou sauaina —Among na avea ma peresetene o le lumanaʻi Rousseff - ao ia faʻamaonia le galulue faʻatasi o nisi multinasional ma aia i Pasila i faiga faʻapolokiki ma tuʻufaʻatasiga.

Tagata lautele toe foi mai i le mana i le 1985 ina ua, ina ua mavae le maʻi ma le maliu o le Peresetene-filifilia Tancredo Neves, lona sui peresitene José Sarney na suia lona tulaga.Faai le faaiuga o lana vaitaimi, Sarney avea ma sili le lauiloa ona o le faafitauli tau le tamaoaiga ma le le puleaina o le tau o tagata, ma i le 1989, o lona leaga pulea na faatagaina ai le filifilia o le toetoe lava le iloa Fernando Collor, o le na faamavae i le tolu tausaga mulimuli ane ina ua mavae se faiga piʻopiʻo. Collor na suia e lona sui peresitene, Itamar Franco, o le na tofia Fernando Henrique Cardoso e avea ma Minisita o Tupe, o le na faia le manuia le fuafuaga moni, na aumaia le mautu i le tamaoaiga o Pasila.

Na filifilia Fernando Henrique Cardoso e avea ma peresetene i le 1994 ma toe i le 1998. O le suiga filemu o le pule mo Luiz Inácio Lula da Silva, o le na filifilia i le 2002 ma toe filifilia i le 2006, na faaalia ai na iu lava ina mafai e Brazil ona ausia le tulaga faaupufai. , Dilma Rousseff na avea ma muamua tamaitai filifilia o le peresetene, o le lona lua le tagata na oʻo i le au peresitene e aunoa ma se tauvaga i se palota muamua ma le muamua na taunuu i le au peresitene ma le faatemokalasi atoatoa, ina ua mavae se isi malo faatemokalasi na tautua lona atoa taimi. I le taimi o lona lua o faigamalo, na afaina ai le tulaga o le tamaoaiga ma agafesootai, ma mafua ai ona motusia le aufaʻatasi na aumaia ai o ia i le pule; ina ua toʻilalo i le palota a le Palemene, na faamalolo lē tumau le tulai mai o Roussef ma tuuaia i le moliaga ma mulimuli ane aveese mai le tofi. Na tuua le sui peresitene Michel Temer e pule i le malo. Ina ua maeʻa le tolu sefulu tausaga o faigamalo taumatau i pulega faapolokiki i Pasila, i le 2018 na manumalo ai le alii finau o Jair Bolsonaro i le palota a le malo ma avea ai ma muamua le atunuu tupu o le peresitene lea talu ai o le faaiuga. o le militeri pulega malosi.

Malo[Teuteu | edit source]

Muamua, o le upu "Pasila" o lona uiga o le goto. O se talitonuga na faasalalauina e le faifilosofia Adelino José da Silva Azevedo, o loo taʻu mai ai o se upu e amata mai i le Celtic, barkino - lea na faaliliuina i le gagana Sipaniolo o le "barcino" - e ui lava i totonu na ia taliaina o le pito pito sili ona taua o le upu e mafai ona maua i totonu. le gagana a Foinie anamua. Sa faʻaaoga lea upu e faaigoa ai le mumu mumu o loʻo faʻaogaina e lenei faʻaoga. O le uluaʻi faʻamatalaga tusitusia o le upu o loʻo maua lea i se tusitusiga Italia mai le 1193, e aofia ai grana de brasil i se lisi o oloa. I le 15th ma le 16th seneturi sa faʻaoga e faasino i le Brazilian stick, o se igoa na ave i se arboreal ituaiga o lea e maua mai se lanu mumu lanu faʻaaoga i kapeneta faia ma mo valiina ie.

I vaitau ogatotonu o le sami, e masani ona aliali mai le "motu Pasila" i le Vasa Atalani. O le ulumatua o mataupu o Angelino Dulcert's faʻafanua mai le 1325.

Ina ua maeʻa le mauaina o Amerika e le Sipaniolo, o le itulagi lea sa iai se laʻau (Caesalpinia echinata) na faʻaoga e le au Amerindians o vaomatua o le talafatai o Pasila (Atlantic Forest) na amata ona taua o Pasila, na faʻaigoaina e le au Potukale o se pau laʻau -Brazil. O lenei laʻau na aumaia lona lanu mumu pe a faʻafefeteina i totonu o le vai, e manatua ai le mumū o le afi, poʻo le malalaʻau o le malala ola. O lea ole igoa ole terra do pau-brasil.

I le taimi o faakoloneina o Pasila e le pale Potukale, na auina atu e le au Potukale le vali fou e vali o latou lavalava i Europa tuai. O lona manaʻo mo tamaoaiga manuia na mafua ai le faʻaumatia o pa-brasil i le toetoe lava o teritori o Pasila. I le taimi nei, o loʻo i ai polokalame a le malo mo le toe faʻaleleia o le laʻau na tuʻuina lona igoa i le lona tolu tele o atunuʻu i Amerika.

E tusa ai ma le i ai o le "Great Island of Brazil", o le au Potukale na tausia mo se taimi umi (toetoe lava o le ogatotonu o le 18th seneturi) sa i ai moni lava ma na vavaeeseina mai le konetineta o Amerika e le vaitafe o Orinoco, Paraguay, Paraná ma Rio. de la Plata, ua faapea ai uma teritori o i ai i le va o vaitafe.

Na amata mai i le 1500, ona vave faʻasalalau e le Potukale le faʻailoaina o le Brazil nei, ae na taʻua muamua o le "Land of the Holy Cross." O faʻamaumauga o taimi o le vaitaimi faʻakolone, pei o João de Barros, Vicente do Salvador ma Pero de Magalhães Gândavo, na malilie na suia le igoa i le "Pasila" na tupu ina ua amata ona oʻo mai le palapala Brazilwood mai le teritori faatoa maua i Potukale.

A o lei ave lona igoa taua, o le teritori o loo i ai nei o Pasila na filifilia i auala eseese: Monte Pascual (ina ua muamua vaai Potukale i laufanua), Isla de Vera Cruz, Tierra de Santa Cruz, Nueva Lusitania, Cabralia, ma isi. I le taimi o le malo, o le igoa aloaia o le atunuu o le "Malo o Pasila" ma mulimuli ane, ina ua faalauiloa le malo, na taua ai "Iunaite Setete o Pasila" .29 I le 1967, faatasi ai ma le uluai Faavae o le malo militeli na amata i le 1964 , Pasila na toe faʻaigoaina aloaia o le "Federative Republic of Brazil", o se igoa na taofia e le Faʻavae o le 1988 ina ua toe foʻi le faʻamemokalasi.[1]

Sosaiete[Teuteu | edit source]

Siʻosiʻomaga[Teuteu | edit source]

Tau[Teuteu | edit source]

Tamaoaiga[Teuteu | edit source]

Atinae Tetele[Teuteu | edit source]

Felauaiga[Teuteu | edit source]

Paka lautele[Teuteu | edit source]

Aganuu[Teuteu | edit source]

Taaloga[Teuteu | edit source]

Afanua[Teuteu | edit source]

Aoaoga[Teuteu | edit source]

Tagai foi[Teuteu | edit source]

Mau[Teuteu | edit source]

Sootaga fafo[Teuteu | edit source]

  1. https://es.wikipedia.org/wiki/Brasil


Amerika i Saute
Atenitina | Polivia | Pasila | Shili | Kolomupia | Ekuatoa | Guyana | Parakuei | Peru | Suriname | Iurukuei | Venesuela