Fua Otata

From Wikipedia

O le Phoenix dactylifera, ua iloa atu lea e le masani ai i le la'au fua otata, o se mea fa'asee ese ese i le aiga o le Arecaceae, e fa'aaoga mo lona fua taumafa e numera 'dates' atau fua otata. O le la'au lenei o lo'o fa'asee ese i totonu o le northern Africa, le Middle East, ma le South Asia, ma ua faitau lea i totonu o ni itūmalo ma nuu e sili atu i le lalolagi. O le P. dactylifera o le la'au fa'asee ese i le fa'asologa a le Phoenix, lea na fa'amae'ea ai i lona fua taumafa. Na tu'uina atu ai lenei fa'asee ese i le vaega a le Phoenix, lea e i ai 12-19 o laʻau fua otata fa'asee ese.

O le la'au fua otata ese ese, ua mavae atu le 30 mita (100 fitu) le sua i le maualuga, ua mamafa foi i le leai o nisi o latou i se potu po'o se anava o latou mai le satu o se tusi itū. O latou a'ea o lo'o fa'atino, e mafai ona latou toe avea i le mavaega o le 100 tausaga pe a tu'uina e tusa ai ma le latou fa'aaogaina. O le fua otata (dates) o latou fua, o ni fua taumafa, 3 i le 7 sentimeta i le mamao ma 2.5 sentimeta i le laulau, ma ua uma ona fa'atautaia le latou lanu mai le lanu 'uli'uli atu i le 'oma'oma ma le lanu 'ula po'o le lanu solomona, e tusa ai ma le soifu. O latou fa'atino e fa'aaoga atu mo fualā'au fa'atane poo le fa'amau o mea'ai.

E i ai se fa'amaoni fa'apitoa i le fua otata ese i le atunu'u o Arabia mai le 6. afio o le ʻau fuafa maʻamau. O le a uma ona tu'uina le to'atele o le tau a le lalolagi i le aso uma o fua i le 8.5 miliona mita sikue (9.4×106 tona tu'u) ma isi atunu'u o le Middle East ma le North Africa o lo'o i ai le to'alua'i ma le to'atele. O le fua otata na ia tu'ua'i ai le "suiga a le aga o fua ma fa'aaliga tele i totonu o tamaoaiga Muslim, Kerisiano, ma le o i Matamaiti.

Fa'amatalaga[Teuteu | edit source]

Date fruit clumps

O le la'au fua otata, ua mavae atu le 30 mita (100 fitu) le sua i le maualuga, ua mamafa foi i le leai o nisi o latou i se potu po'o se anava o latou mai le satu o se tusi itū. O latou a'ea o lo'o fa'atino, e mafai ona latou toe avea i le mavaega o le 100 tausaga pe a tu'uina e tusa ai ma le latou fa'aaogaina. O le ulu o latou o lo'o i ai ni pneumatodes. O latou la'au o lo'o i ai 4–6 mita (13–20 fitu) le mamao, ma e i ai fau i le taavale, ma o le pinnate, e pei ona fa'atino ai latou i se tusi itū 150. O latou itū e 30 sentimeta (12 inisi) le mamao ma 2 sentimeta (1 inisi) le laulau. O le mamanu atu o le la'au o lea o le 6–10 mita (20–33 fitu).

O le la'au fua otata o lo'o i ai ni femalē ma masē, ona o latou femalē ma latou masē na latou ua tu'uina ai. E mafai ona latou tupu fa'atasi mai ma le tusi, ae o nisi o latou malosi ma femalē ma o latou fua, ma o lea ua faigofie ai ona latou tupu mai ni suauu. Ae aua ne'i mamafa le to'atele o latou fua, o le 50% o le tele o ni masē ma femalē e fua ai, ma o lea e mafai ai ona latou tu'u fa'amaonia le malo. O nisi o latou o lo'o fa'aaoga atu ai ni ituaiga o le laau e tupu ai. O latou na tupu mai ni ituaiga o le laau o lo'o manuia i le fua. Na tupu mai ni ituaiga o le laau e fua ai e leai se ituaiga.

Phoenix dactylifera vaega ogalaau. E pei foi o isi tagata o le aiga o pama, e le maua mai ni mama laau ni mama.

O ni fa'amaonia ai le fua ma le afele i le matagi, ae i totonu o le faitau ma le fa'a-tapui a o'o i le a'ea o le oasis ta'uta'u ma le faigofie o lo'o fa'aaoga i le a'ea o le laau taumafa. O le faitau o lo'o i ai i le a'ea, o le avanoa lea e ia ituaiga masē ma femalē o le a tupu. O le a'ea o le matagi o lo'o fa'aaoga ma le numera lea o femalē ma masē. O le a'ea e tusa ma le fesoasoani, e mafai ona femalē e fa'asootai ma le masē se ituaiga o femalē. Ona o le femalē o lo'o fa'aaoga mo le fua, o le femalē o lo'o fa'apea atu ma le ituaiga o le la'au taumafa. O nisi o latou e le'o toe fa'aaoga ai ni femalē ma masē, ona o le faitau mai o latou femalē e mafai ai ona latou fa'amauina ai nisi masē. O le faitau o lo'o fa'atulagaina e tagata o faiva, o latou o lo'o tu'u i le paepae fa'atali, po'o le faaaoga o se fetu'u matagi. I nisi itu, pei o Iraa, o le faitau e a'oa'o ai le faitau o latou fa'aaoga ai se au e le'i uma ona talafeagai o latou unaunafō ma le vaega o le faitau (ua to'ateleina e le aso uma a le faitau i luga o le faitau). O le faitau o lo'o fa'atulagaina e pei ona tatou fa'ailoa, e le o femalē o lo'o fa'apea atu i le fua.

O le fua o lo'o i ai fua taumafa, o le laulau o lea e 3–7 sentimeta (1–3 inisi) le mamao, ma 2–3 sentimeta (3⁄4–1+1⁄4 inisi) le laulau, ma pe a tupu, e lanu mai le lanu 'uli'uli i le lanu solomona, e tusa ai ma le ituaiga. O le fua o loo i ai ni sui taumafa ese, e 2–2.5 sentimeta (3⁄4–1 inisi) le mamao ma 6–8 milimeta (1⁄4–5⁄16 inisi) le malosi. O lea o se to'ai fua e lua taumafa, 2–2.5 sentimeta (3⁄4–1 inisi) le mamao ma 6–8 milimeta (1⁄4–5⁄16 inisi) le malosi. O le aia tatau o fua e tolu: laufua malisi (e.g. 'Barhee', 'Halawy', 'Khadrawy', 'Medjool'); laufua semai-draa (e.g. 'Dayri', 'Deglet Nour', 'Zahdi'), ma le laufua vai (e.g. 'Thoory').

Genome[Teuteu | edit source]

Fa'atupuina o le laʻau fua otata

Na tusitusia se genome itiiti o le Phoenix dactylifera (itiiti o le so'o se vaega o le Khalas) i le 2011, e pei ona mulimuli e tusitusi lelei o le genome i le 2013 ma le 2019. Na fa'aaoga ni auala e 'ulu ai tusitusi lelei o le genome i le tusitusi lelei o le 2019. O le fa'amatalaga o lea tusitusi lenei, na fa'atoa mafai ai ona latou suia tusitusi mo tusitusi lelei o le genome, e pei ona le lanu o le fua ma le momo o seva. Na toe tusitusi e le NYU Abu Dhabi ni genome o nisi vaega o le date e fa'aaoga ai le tusitusi lelei o le date palm i le 2015.

Etimology[Teuteu | edit source]

O le igoa o le species dactylifera 'date-bearing' o le Latine, ma ua fa'aitiitia i le fautasi dactylus i le Latine mai le Greek daktylos (δάκτυλος), e fa'apefea ai 'date' (e pei ona 'finger' foi), ma fa'apefea ai le Latine o le fero, e fa'apefea ai 'to bear'. O le fua o loo i ai o le date. O le avanoa o le fua i le Inise o loo i ai ai le igoa (ma fa'apefea ai le Palefreni, ma le Latin) e pei ona lagona mai le Greek upu mo le 'finger', δάκτυλος, ona o le momo e mamao. O le igoa o le fua i le Inise (fa'apefea ai le Palefreni, fa'apefea ai le Latin) e lagona mai le upu Greek mo le 'finger', δάκτυλος, ona o le momo e mamao.

Fa'asoa[Teuteu | edit source]

O le nofoaga o le upega o le laʻau fua otata e le mafai ona fa'aalia ona o le fa'asee 'ulu'ulu. E tusa ai ma nisi ituaiga, e pei ona malamalama mai i so'o se tulaga, e mafai ai ona o lea ua fa'asee mai le Fertile Crescent, na fa'atoa totoe i le Egypt ma le Mesopotamia, e pei ona isi e fa'apefea ai lea ua fa'asee mai le Persian Gulf po'o le Saute India. Na fa'aaoga ai ni fa'amautu fa'asau i luga o le upega o le date palm ua mafai ona fa'atoa 50 miliona tausaga.

Si'osi'omaga[Teuteu | edit source]

Sooty mould, manogi o le matamu'a ma le fa'ausi o le Ommatissus lybicus, Oman

O se fualaau la'au tele, le red palm beetle (Rhynchophorus ferrugineus), na te'a nei ua amata le silafia ma le fa'ato'aga o le fua i ni vaega o le Middle East ma le fa'ato'aga o ni ata laumua i le va o le Mediterranean. Na faia e Pinhas et al. 2008 ni piezoelectric sensors ma le fa'amautu o le tusitusi e fa'aaoga le teknoloji lea e galulue i le toe silafia o le R. ferrugineus. Ua fai ma le 98% o le si'osi'omaga i le P. dactylifera e amata i ni avanoa lologa o le afa i le fale fa'igaluega. E se fa'asologa lea o le pese lāva'i tele, le Ommatissus lybicus, o lo'o ia o se "dubas bug" ina ia amatalia le afa ma fa'usia ai ni manogi.

I le 1920s, e le gata mai le 11 Medjool laʻau fua otata mamao na tausisia mai Maroko i le Iunaite Setete i le taimi nei na latou 'atia'eina e tagata o le fa'ato'aga Chemehuevi i se nofoaga mamao o Nevada. E tolu na tupu ma e tolu na amataina i le 1935, na tausisia i le "U.S. Date Garden" i Indio, California. Aso e lua na tausia tale ai lea ituaiga i Afrika ma na tu'uina atu i le US i le sailiga o fua otata i Yuma, Arizona, ma Bard, California.

Fa'ato'aga[Teuteu | edit source]

Fua Otata gaosiga - 2020



</br> (tonne)
Template:Country data Egypt</img>Template:Country data Egypt 1,690,959
Template:Country data Saudi Arabia</img>Template:Country data Saudi Arabia 1,541,769
Template:Country data Iran</img>Template:Country data Iran 1,283,499
Template:Country data Algeria</img>Template:Country data Algeria 1,151,909
Template:Country data Iraq</img>Template:Country data Iraq 735,353
Template:Country data Pakistan</img>Template:Country data Pakistan 543,269
Template:Country data Sudan</img>Template:Country data Sudan 465,323
Lalolagi 9,454,213
Punavai:Template:Pb UN Food and Agriculture Organization (FAO)

O le afa o le fua otata o se vaila'au fa'asologa i le Middle East ma le Vaʻa Afrika. O le fua otata (fa'apefea ai le Medjool ma le Deglet Nour) o se vaila'au fa'asologa e tu'i i le mauga i le Iunaite Setete i le saute ma i le Sonora ma le Baja California i le Mehiko.

O le afa o le fua otata o mafai ona amata to'aono ma le 8 tausaga pe aumaia se afa, ma alu ese mai ai le 'ai i le taimi e toe ta'alo i le 7 ma le 10 tausaga. E mafai ona fua 70–140 kilogarama (150–300 pauna) o fua otata i le musu fa'asologa. E leai se taimi e ripen uma i le taimi o lea, ona o se afa masina e fa'aleleia ai. O le mea moni e fesoasoani ai e maua ai le fua otata o le taua, o le vaega o fua otata e fefe ai ona tu'i ma faga e pei o le ulu ma le ulu (bagged) po'o i so'o se mea e malamalama ai le vaega o fua otata e pei ona fa'atasi ma le 'ai i lau ma le lau, o ni isi foi aitu, pe afai foi o manu, e 'ai ai fo'i la latou i lau ma le lau.

O le afa o le fua otata e mana'o mafai ona i le atoa atoa o le lafoga e tusa ai ma le malo'o, o le malo'o e malamalama i le atunu'u o lo'u fasioti (loam) ma le pH o 8–11 (malosi). O le fasioti lenei e mafai ona fesoasoani i le fa'amoemoe o le vai ma e le o se tulaga e iai ai le calcium carbonate.

O le afa o le fua otata ua fa'ato'aga i le Middle East ma le Indus Valley mo nisi tausaga, ma e iai foi le fa'ama'i vaega o le fua otata i Mehrgarh, se atu le taimi o le Neolithic i le Pakistan i saute i le 7000 BCE ma i le Arabia i sasa'e i le 5530 ma le 5320 calBC. Ua fai le afa o le fua otata mai le taimi o le Mesopotamia i le aiaiga o le ancient Egypt. Na fa'aaogaina e le Ancient Egyptians le fua mo le faitoto'a o le vai fua otata ma oso ai le fua i le taimi o le musu. O le fa'aaliga o le fa'ato'aga o le date e iai pea i totonu o le tatou taimi ina ia iloa ai i le Indus Valley, o le afa e le harappan period mai le 2600 i le 1900 BCE.

O le tasi o le afa o le fua otata, le Judean laʻau fua otata, e fa'ama'oni mo lona uto ma lea ua fa'amoemoeina ona toe fa'ai'uina pe afai na iloa le fa'ato'aga o lona uto, o le taimi na toe i ai i le siosiomaga mo le 2,000 tausaga. I le taimi atoa, e tolu tusi o le uto e fa'amoemoeina pe afai na iloa lona taimi ua fa'ai'uga i la latou uto ma ua taofio i ni galuluega lelei ma leva i leva Methuselah, Hannah, Adam, Judith, Boaz, Jonah ma Uriel. E le o i ai le isi tusi o le taimi ua toe iloa. Ua fa'atu ai le laisene o le taimi o lo'o i totonu o le siosiomaga o lo'o iai se taimi o le taimi o lo'o toe iloa. Ua fai ai ni tusitusi e le New York University Abu Dhabi Center for Genomics and Systems Biology na fa'amanatuina ai le afa o le fua otata ua fa'amoemoeina i le North Africa, ma so'o se ituaiga e iloiloina pe afai ua fa'amoemoeina lona taimi ua fa'ailoaina ma date palms mai le Middle East ma le Cretan wild palms, P. theophrasti, ma le Indian wild palms, Phoenix sylvestris.

E i totonu o le tusitusi a Ibn al-'Awwam i le 12th century, e taua ai ni fa'asologa o le afa o le laʻau fua otata i le 'a'ahu o le aganu'u, le Tusitusiga e Fa'asologa.

Gaosiga[Teuteu | edit source]

I le 2020, na fai ai le afa o le fua otata i le 9 miliona tonu, ma lea ua mae'a pea i le Egypt, Saudi Arabia, Iran, ma Algeria ma le 60% o le afa a le lalolagi ua uma ona ituaiga (taimi).

Kultivars[Teuteu | edit source]

Mazafati aso

Uma leaga o tele o vaega ma fua o taimi ua faamaloloina i le igoa, ae e te fai tele le taumafa. Na taunuuina e Hussain ma El-Zeid (1975) le 400 o vaega, ae na iu i le 250 i le igoa a Nixon (1954). O le tele o ni vaega e amata i se itumalo uma, ma e tolu e le o le amata ai i le manaia o le atunu'u fa'apitoa. O nisi o ni vaega e mafai ona maua ni isi isi e fa'amaloloina i luga o le lalolagi, o ia ai le Deglet Noor, mai Algeria; le Yahidi ma le Hallawi mai Iraque; le Medjool mai Moroko; le Mazafati mai Iraani.

Fa'aoga[Teuteu | edit source]

Fualaau aina[Teuteu | edit source]

O se tagata faatau fua otata i Cairo, 1955

O suau'u po'o suafa maualuga, e fa'aina ai ma le lima, pe afai e tatalaina ma fa'aaluina e mafuli ma mea e maua atu, pei o folafo, fa'apopole, fakanafala, peel o lona ivi, tahini, marzipan po'o siisi fua. O suau'u na fafuli e tala fo'i i le lauaga o "stoned dates." O suau'u e le o umia e tatala, o loo fa'amaloloina foi i le siupi o glucose mo le faaauauina o suau'u e fai ai i se mea ai. Suau'u e mafai ona uso pe lisi atu ma fa'auluuluina i le gagana fa'afeso'ota'i po'o palaoa, mai tajines i Maroko, i mea'i, ka'ak (ituaiga o mea kuka Arabika) ma isi vaega o fua. Suau'u fafagu, se ituaiga o keke, e pei ona latou lelei i luga o le atunu'u o Amerika, e tatau ona feoia, fa'atasi i taimi o tatau. Suau'u e mafai fo'i ona faasaunia i luga o le matamata, e fa'atatau i 'ajwa, fa'asipi, siupi, suafa sipsi po'o "honey" o lo'o iai le igoa "dibs" po'o rub i Libya, afi (suafa siupi), sika po'o suka. O suka na fa'atino mai suau'u o lo'o iai i luga o le atunu'u o Mali i le Iunaite Setete. O le tausaga ua te'a, o suau'u na fa'amaloloina i luga o suafa susu ma mata'i, pe fa'atasi ai ma auala e fa'apitoa ai le taimi fa'apitoa ma le taimi fa'apitoa e pei o Ramadan. O le taimi e tu ana tagi ai o lea o le ifu i le itumalo o Ramadan, o le fa'anoanoa ia suau'u e lua lea.

O le fa'ailoga a le tautai o le malaga-fa'avae o Peretania, o suau'u susu e taumafai ona fa'ataga po'o ave i le fuaina o ta'avalelaua o mea'ai ua fa'atulaga ai, po'o i le mea e mafai ona avea ma le fuaina o ni mea'ai fa'apitoa e fa'atulagaina ai mea'ai pe a'i, pe a suiaina ai fa'apea o le sticky toffee pudding, Christmas pudding ma le date and walnut loaf. O ni suau'u e mafai ona e toe le'o i le taimi o Kerisimasi. O suau'u foi e tasi o mea'ai na fai parte o le HP Sauce, se uiga o mea'ai Peretania ua malolo.

I le Atalāmoa i le Lotoa o Sepānia (maualuga o le to'ai suau'u o le UNESCO-protected Palmeral of Elche) e fai ai suau'u (e usu ai ma mea e umi ai e uo le fuafua) e fa'afouina i le pipi ma fa'auliuli. I Isaraele, o le silan, o se suau'u, o loo fa'aaoga i le fa'agaioi o le moa ma i ni mea'ai fa'apitoa ma mea'ai fa'afeso'ota'i, ma o lea foi e fa'aaoga e fa'atonu foi le tino o le fa'afono le silan. O suau'u foi e tasi o mea'ai na fai parte o le jallab, se siupi o mea'ai fa'afeso'ota'i i le Mesepotamia. I Pākisitani, o se siupi tele maualuga na faigofie mai suau'u na fa'atagofia mai lea e avea ai ma le vai ma le pisikoa, e taumafai ona fesoasoani i le taufau.

Mea'ai[Teuteu | edit source]

Ona a'afia, o suau'u e tuai 21% le vai, 75% le uiga'eseese (63% le sisi ma le 8% le faivaelelei), 2% le protein, ma le latalata 1% po'o le lelei. I se aupega (100-gram) e tele 3+1⁄2 oz, o suau'u o lana tali lelei o le 1,180 kilojoules (280 kilocalories) o le fa'afetai ma lea e mafai ai ona a'afia ai le 10-19% o le Fa'afetai o le Aso, pantothenic acid, vitamin B6, ma mea'ai fa'apitoa e le igoa, magnesium, manganese, ma potassium, ma nisi mea'ai fa'apitoa eseese e lua (table).

O le glucose o se tasi le 55% o le ata o suau'u, ao le fructose lea o se tasi le 45%, ma le sucrose e le o talu ai. Na lumanai i se fa'atonutonu i le 2011 e fa'apea ai le glycemic index (GI) o le fa'afetai o le ata o le suau'u, na fa'avaeina i luga o le lima vaega o suau'u, na ia avea ai le tulaga o le 46–55, ao le 2002 na naunau i le tulaga GI o le 31–50, o loo fa'atasi ai i le fa'afetai o le suau'u o se mea'ai e le o lea tomai lea le tulaga GI. E pei o ni mea'ai eseese, o suau'u e tuai ona taugata i niveila o kalseo 'okalēti.

Tui fua otata tuai i fata

Tui[Teuteu | edit source]

I le taimi o le vave, o suau'u leai sa fa'aina i mea'ai fa'atino ma tala o mea'ai fa'atino ma siupi e avea ma itu e lua o le fetu'u, e toe tali i le daddelgaffel i le Scandinavia. O ni tupeaga na fa'ataga ai. O lea na fa'amaloloina i le taimi nei e se fetu'u fua o mea'ai, e tusa ai ma itu e lua, ua fai atu i se ituaiga o ituaiga o ni 'fork' fa'atupu ma ua fa'atulaga ai le fetu'u o le suau'u, o lea na fa'apitoa ai i mea'ai fa'apitoa, pei o le tray suau'u prepackaged (ta'ita'i), ae ua fa'amoemoe e uma le toe fa'amaloloina o lenei mea ona fesootai ai ma le fa'aaugatia o le a fa'aaoga atu o atoaga e lua o mea'ai fa'atino ma tala. Uma lenei mea, na fa'amoemoe e le uma ona fa'atino.

Fatu[Teuteu | edit source]

O suafa suau'u o loo fa'atoto ma fa'agaioi e fai ai mea'ai mo manamea. O loto o suafa o lelei mo le fa'aaoga i totonu o mea na fa'atino e fa'atatau i fualu ma le gasegasega o le va'aiga. O le loto o suafa e mafai ai ona fa'atino ai le asini lauric (36%) ma le asini oleic (41%). O suafa o le suau'u o le loto o asini lauric o le 0.56–5.4%. O loo mafai ai foi ona fa'atino e fa'atino i se fa'amau o oxalic acid. O suafa suau'u foi o loo fa'atoto ma fa'atino e fa'amau ai mea e pei o kofe, pe a maualuga i le taimi o kofe. Na fesiligia le gagana i fa'amasinoga ua faia ma manamea ua fa'atulagaina le suafa o le suau'u ua fa'atino lelei ma mafai ona fofoina le lau DNA e faigofie i le N-nitroso-N-methylurea.

Fuifui fua[Teuteu | edit source]

Ua fa'aaoga atu i ni 'brooms' le la'au o loo va'aiina. E fa'atatau foi i le taimi nei, ua maua ai le ornamental value o le va'ava'a o ni afa i nisi fale.

Sua La'au[Teuteu | edit source]

Sua suamalie e tata'i mai le fua otata i West Bengal, Initia

Pele o le P. dactylifera, o suafa suau'u fai suafa e pei o le Phoenix sylvestris ma le Phoenix reclinata, e tatau ona mafai ona fa'asavali ai le vaitafe, e tusa ai ma le itumalo.

O le suesuia o le vaitafe o le suau'u o suafa suau'u o se avanoa e fa'atino ai le Nipah virus, lea na fa'avevela mai i ni manu mea'ai i le tagata. E mafai ona fa'asala le virus ma le fa'ateleina o le vaitafe i le aso malumalu. (I Malaysia, i le taimi nei, na maua ai le galuega fa'aaoga o puapuaga o puaka e avea ma le vaitafe.)

Laulaau[Teuteu | edit source]

I le Iunaite Iafrika, o suafa o le suau'u o loo fa'aaoga e fai ai afolau. O suafa fa'amavae foi e fa'atino ai afa, pasepase, fuipisia, ma se'i. O suafa ua fa'amaloloina e mafai ona fa'aaoga i le gaiofaaga. O le malulugi o suafa fa'amaloloina e se mea e mafai ai ona fa'aaoga mo fu'afu'a, ma mopulou, mo mea'ai fa'atavale, ma le si'i le'ava. O le fua o suafa o loo fa'ata'ita'i e lelei, ma le fola mai i ai o loo fa'aaoga fo'i mo u'u, folau, fa'afusi po'o le ta'avale'i. O le faitotoa o le suafa o lele'i e fa'amauloa ona fa'aaoga mo tausami, gafafa u'amea, ma tuaga i'i.

O suafa suau'u o le itiiti o loo fa'atino ma fa'aina e faia ai le mea'ai, pe a o le lafa ma le fia o'o, ae o le fa'amauina o lea o lea o le fa'afiti o le va'aiga. O suafa suau'u e fa'atino ma le nofo o le gasegase e tatau ona tuli, ae o le fa'amauina o lea o le malosi lea o le suafa. O suafa suau'u e latou fa'atino i le mea fai fala mo le tusi i taimi o le fefe. O tino o le suafa suau'u o loo fa'atino ma le nofo o le gasegase e fa'aaoga ai le fa'afetai o le suau'u. I le fa'asa'oina, o le suafa fafine o loo fa'amoemoe e o'o mo le fealofani ma fa'apea ai le 300–400 kilograma (10+1⁄2–14 oz). O le fua o le suafa o loo fa'amaumauga lelei i le fa'asalaina ma e mafai ai ona fa'aaoga i le falele'i po'o e fa'amaumauga i le mea'ai, e fa'atino ai i le falaoa.

I le aganuu[Teuteu | edit source]

I le Atunū Roma, o suafa suau'u e fa'aaoga i tofaga o ta'aloga fa'atamū e fa'asimbolisa ai le filemu, e mafai ona o le P. dactylifera. O le suafa suau'u na fa'atino i le garden o Roma i ta'avalea peristyle, ae le mafai ona fa'atauina se mea'ai i le aso e malolosi ai le nofo i luga o le pisinisi o Italia. E mafai ona malamalama i le frescoes i Pompeii ma isi atu itumalo i Italia, o le suafa suau'u na i ai i se vaega o le Fale o le Aso o Aleksa. I le taimi e tapenapena ai, na fa'asaga mai tagata i latou suau'u i to'atele i le lotoa o Apia i le lalolagi, lea na fa'atino ai le suau'u i le suafa i le to'atele o lotoa o le Apia, i le Ifriki i uta, ma i Sepania. Na tapunia ai suau'u i le Iunaite Setete i le a o le 1769, ona o le tulaga o le Mission San Diego de Alcalá, ma na taofia foi i Meheko i le taimi o le 16th.

Ua taua le suau'u i le 50 i le Tusi Paia, ma i le 20 i le Quran. O le suafa suau'u e maua ai le fua o le Atua i lenei a'oa'oga o le Abrahamic. Na totoe ai le la'au i luga o le tino o mea'ai i le Israel i taimi o le lalolagi, ma lea na fa'atino i le gasegasega i le Israel o le Fa'avaeitiiti, lea na fa'atautaia e le atunu'u i le aso o le Sabbath. O le suafa suau'u o loo fa'aaoga i le Aso o le Va'ai Palami i le gasegasega o le Atua i le le faa-Kerisiano.

E lua ua latou tusia e ni isi o tamaiti o le fa'amaumauga e fa'amausia ai le 'meli' i le Esoto pisinisi 3, o le "aina e folau ai le se'i mea ai uani ma le suau'u", o loo fa'atino ai le 'honey' o le suau'u, aua e le'i o le meli mai ona to'atolu. I le Torah, na fa'aaoga ai le suafa suau'u e fa'amaumauga o le feagaiga ma le fa'aagafua. Na iloa ai i le Salamo 92:12, "O le tagata sa malolagi e fa'aola e pei o le suafa suau'u." Na i ai foi le fola o le suafa suau'u i le tofa lenei o le Tepile o le Aso o le Sapati i Ierusalem, i le moni o le Iuta, ma le fola o le suafa suau'u i luma o le tasi o le fa'amaumauga o le Sunako. O lea na fa'atino i ai le fa'amauina i le Aso o le Taumafai. O le suafa suau'u o le tasi o le fitu o mea'ai a le atunu'u o Isaraele e pei ona taumafaia i le Iudaia. O le suafa suau'u o le tofa i le launima ma le tagata Iudaia. O lea o loo fa'aaoga ai le launima i le Aso o le Sukkot i le Kerisiano Iudaia. O le suafa suau'u foi e fa'aaoga i le s'chach i le fausaga o le sukkah.

I le Quran, na fa'asalalau iā Maryām (le Alia Vaveao) le Atua ina ia 'ai suau'u i le taimi o le lagona fa'apitoa, ina ua fa'amalolo Isa (Iesu). I le fa'atafiti o le Islam, o suau'u ma ioguriti po'o gala o le gala e fa'atino ai le ituaiga o mea'ai tupe lea e 'ai i le Iftar, ina o le vaveao o le va'ai i le taeao i le aso Ramadani.

I le Mandaeism, o le suafa suau'u (Mandaic: sindirka, lea e mafai ona fa'amaloloina ai le la'au ma lona mea'ai) na fetaia'i ai le la'au o le lotoa ma o le va'aiga o le fualu e pei ona fa'amaloloina i le Mandaeism: aina). O le suafa suau'u, e fa'amaloloina ai le fa'afine, ma le va'aiga, e fa'amaloloina ai le tagata, e mafai ona tautinoga i ni isi aso i le Mandaeism, o ni uiga fou.

Faletusi[Teuteu | edit source]

Fa'asinomaga[Teuteu | edit source]