Suria

From Wikipedia
[[Image:{{{image_map}}}|250px|center|{{{common_name}}}]]
Aʻai laumua
(foi le aʻai tele)
{{{capital}}}
Gagana aloaia {{{official_languages}}}
Malo
• Faiga {{{government_type}}}
Eria
• Aofai {{{area}}} km²
{{{areami²}}} sq mi 
Faitau aofaʻi
• Vavalalata {{{population_density}}}/km² ({{{population_density_rank}}})
{{{population_densitymi²}}}/sq mi
Sone Taimi {{{time_zone}}} (UTC{{{utc_offset}}})
Tulafono Initaneti {{{cctld}}}

Suria (i le Arapi: سوريا Sūriyā), aloaia Syria Arab Republic (i le Arapi: الجم δημοّة العربيّة السّوريّة Al-Ŷumhūriyya Al-`Arabiyya As-Sūriyya) o se atunuu i Korea i Saute o le malo o le malo soofaatasi lea, se taua i le lotoifale talu mai Mati 2011. O lo o feagai ma feteenaiga ma Turkey i matu, ma Iraq i sasae, ma Isaraelu, Jordan ma le Sami i Saute o Kalilaia, ma faatasi ai ma Lepanona ma Metitirani Sami mai sisifo, e mafai ona vaaia mai lona Tau i atumotu o le motu o Kuperu. O Suria sa avea ma sui o Malo Aufaatasi talu ona faavaeina.

Suria ei ai le faitau aofai o tagata 19 miliona tagata, o le toatele o latou tautatala Arapi ma fai mai isalama, e tusa ai ma le vaega a Sunni. I totonu o Mosalemi ma Sunnis i Suria o loo i ai Alawites ma Shiites. E le gata i lea, e iai nai vaega o le au Asuria, Armenia, Turki ma Kurdish o loʻo iai ile faitau afe o tagata sulufaʻi a Palesitina.

Ina ua maeʻa le Taua Muamua a le Lalolagi, o le malo o Suria i aso nei na aliali mai o le Farani Mandate ma sa avea ma sui o le sili o le Arapi setete na tulaʻi mai le Levant ina ua maeʻa le malo o Ottoman. I le aso 24 o Oketopa, 1945, na maua ai le tutoʻatasi ma avea ai ma malo palemene, e ui e leʻi solomuli atoa ai fitafita Farani seʻia oʻo ia Aperila 1946. O tausaga na sosoʻo ai sa matua vevesi lava, ma na faia ai ni suiga i le va o le 1949. ma le 1963. I le va o le 1958 ma le 1961, na faʻatutuina ai e le atunuʻu le United Arab Republic ma Aikupito, peitaʻi o lona iʻuga o lona taimi, na muta lea i le osofaʻiga a Suria i le 1961. I le maeʻa ai o le faʻavae faʻapolopolo a Suria i le 1961, na faʻavae ai le Syria Arab Republic, tusa lava pe le osofaiga a 1963 le atunuu tumau pea i le le mautonu. Mai ia Mati 8, 1963 e oʻo ia Mati 17, 2011, o le Arab Socialist Baath Party - Syria Region na pulea le atunuu i lalo o se faasilasilaga o le tulaga o faalavelave faafuasei ma talu mai le 1970 o le au peresitene Syria na taofiofia e sui o le aiga Asad. Muamua o le General Hafez al-Asad, o le ulu o le setete mai 1970 i le 2000, sosoo ai ma lona atalii o Bashar al-Asad, o le peresetene o iai nei.

Etymology[Teuteu | edit source]

E le o mautinoa le amataga o le igoa Suria. E mafai ona sau mai le gagana Eleni anamua ma na faʻamaonia mai ai le laueleele o Aram, peitaʻi na iloa e Herodotus o se ata puʻupuʻu mo Asuria, aʻo tagata tusi talaʻaga o onapo nei ua toe maua mai i ni igoa eseese. Na aliali mai mo le uluaʻi taimi i le gagana Eleni ma e leai ni faʻailoaina muamua, o loʻo i foliga poʻo ni mea i tusitusiga o loʻo i luma atu o le Hellenistic tusitusiga. Na faʻavae lelei i le faʻaogaina aloaia a Roma ma le Byzantine, na mou atu i le 7th senituri faʻatasi ma le manumalo faʻa Muslim, ae na faʻaaogaina pea i Europa. I le Arapi-Mosalemi lalolagi, o le itulagi sa taua muamua "Suria" sa taʻua Sham (ar) o lea foi o lona laumua, Tamaseko.

O le igoa 'Suria', i le gagana Arab Sūriyyah (ar), sa leiloa seia oʻo i le afa lona lua o le 19th seneturi ina ua toe faʻaola i lalo o le faʻamalosi Europa. I le 1865, na avea ma igoa aloaia o se itumalo, o le vilayato o Tamaseko. O le taimi na maeʻa ai le faʻavaeina o le faʻatonuga Farani i le 1920, ina ua ia alu iai e faʻamaonia le Malo o Suria i le taimi nei.

Talaʻaga[Teuteu | edit source]

Suria muai taimi[Teuteu | edit source]

O le Neolithic Revolution (10,000 BC) na au mai le itulagi atoa mai le Vanu o Naila ma le sasae o le Metitirani, e aofia ai Suria ma Iraq, e oʻo i le Iran Plateau ma le Indus Valley. E aofia ai foi ma filifili o le lauolaola o le au faifaʻatoʻaga o laufanua i luga o togavao laugatasi i matu o Europa. I totonu o lenei nofoaga tele sa i ai se tele o aganuu tuʻufaʻatasia i totonu o le "Fertile Crescent", o se nofoaga faʻasolopito e tali tutusa ma se vaega o le teritori o le Metitirani Levante, Mesopotamia ma Peresia.

Ae le i tutoʻatasi[Teuteu | edit source]

Ile tausaga 2000 e. C., Suria o se vaega o le Aram [tofia manaomia]. Na lafo i Aikupito mai le lata i le 1530 a. C. seia oʻo i le 1250 a. C.O Aram-Tamaseko o se setete Arama na faʻavae i lona laumua, Tamaseko, i Suria, mai le iʻuga o le 12th senituri BC. C. i le 732 a. I le itu i saute sisifo o Asia i Mesopotamia anamua, i le vanu o le vaitafe o Tigris, o tagata Asuria sa i ai, agai i le 1350 a. I.; i le 8th senituri BC. I., Sa faatoilaloina e le Asuria le atunuu atoa, lea na pasia i Papelonia i le 7 senituri BC. C. Na fusia e Peresia i le 538 a. C., taofia pea seia oo ina faoa faamalosi e Alesana le Sili, 200 tausaga mulimuli ane. I le tausaga 64 a. C. na avea ma itumalo o Roma, ma mulimuli ane i lalo o le Malo o Byzantine seʻia oʻo i le 634 TA. I le afa lona lua o le 11th seneturi, ina ua uma ona aveina e le Saracens, na pulea e le Seljuks, ma i le 1516 e Ottoman Turks, oe na taofia ai seia oo i le 1833, ina ua manumalo ia Mehmet Ali, o le na toe faafoi mai i tagata Turks i le 1840.

Uprising in As Suwayda i le taimi o le Great Syria Revolution e le lima o le Great Liberator sultan Pasha al-Atrash i 1925

O Turks na avea pea ma matai o Suria seia oo ina tuliesea mai ia e le Igilisi i le 1918, ma talu ai Farani na faalavelave i Lepanona e taofia ai le saua o Turks, na ia faatumauina ana tagi faaupufai i Suria, ma o lona tulaga faapitoa na amanaia i le feagaiga Anglo-Farani o le 1916. O le mea lea, na tuua e le Egelani lena atunuu, ma o le Fono Sili a le Au Allies na tuuina atu ia Farani le faʻatonuga. I le 1928, na faʻavae ai e le Fono Faitulafono se faʻavae; peitai e leʻi mauaina lea faʻatagaina e Farani, lea na taʻape le Fono Aoao i le 1929. Ia Me 1930, na pasia ai se Faavae fou. Iuni Iuni 1932, Muhammah Ali Bey el Abed na filifilia e avea ma peresitene o le malo. I feagaiga na sainia i le tuai o 1936, Farani folafolaina le tutoatasi atoatoa i Suria, i totonu o le tolu tausaga. I le 1938, na faamalosia Suria e tuuina atu le sanyak o Alexandrite (Turkish Iskenderun) i Turkey. Ina ua maeʻa le toʻilalo o Farani, na tumau ai le faʻamaoni o Suria i le malo o Vichy.

Mai le tutoʻatasi i le malo o Asad[Teuteu | edit source]

Ia Iuni 1941, Peretania, Ausetalia ma saʻoloto Farani 'au na osofaʻia mai Iraki ma ina ua maeʻa se puʻupuʻu puʻupuʻu sa motusia le teteʻe a fitafita Gallic na taitaia e le General Dentz o loʻo nofoia le atunuʻu. Ina ua maeʻa na latou faʻalauiloa aloaia le tuuina atu o le tutoʻatasi. I le amanaiaina e Malo Aufaatasi mo le tutoatasi o Suria o se malo pule, na aveese ai e le Farani i le 1946. I tausaga muamua ina ua uma ona folafolaina le tutoatasi, o faiga faavae i totonu o le atunuu sa matua faigata lava. I le aso 14 o Aukuso, 1949, na fasiotia ai Husni Zaim, le ulu o le malo. Sa faia se galuega fou i lalo o le au peresitene o Hachem el-Atassi, faatasi ai ma Sami el-Hinnani o le ulu o le autau, na taitaia le fouvalega faasaga ia Zaim. I le aso Tesema 19 o le tausaga lava lea, na toe faʻamalosia ai se suiga fou e Colonel Adib Chichakli ma faʻalauiloa ina ua sauni le Fono Aoao a le atunuʻu e talanoaina le tuʻufaʻatasia o atunuu Arapi ma le vavalalata vavalalata ma Iraq, aveʻese Sami mai ana ofisa faʻatonu. el-Hinnani ma isi taitai faapolokiki. O le iʻuga o ni osofaʻiga fou a le militeri (1951 ma le 1952), na avea uma le Kolonel Adib Chichakli ma pule uma.

Ia Fepuari 1954, o le militeri na faia e Colonel Mustafá Hamdum, faamalosia le ulu o le setete o Chichakli e faamavae ma sulufai i Saudi Arabia. Na faailoa e le au fouvale o le faipule faapagota Hachem al-Atassi o le peresetene o Suria. O le palemene palota na faia ia Oketopa o le tausaga lava lea. O le malo o Suria na faia talanoaga faaupufai ma tautupe ma Lepanona e faatuina ai le tamaoaiga tuufaatasi i le va o atunuu e lua.

I le 1955, na faia ai e le polokiki a Suria se suiga tele; Chukri el-Kuatli, o le na nofo faʻamalosi mai Aikupito ma faʻasoa atu manatu o Gamal Abdel Nasser, na filifilia e avea ma Peresetene o le malo. I le va o 1958 ma 1961 Aikupito ma Suria na fausia le United Arab Republic (RAU). Na malilie El-Kuatli ma Nasser i la latou tetee i soʻo se poloketi a le malo tele e lagolagoina mai Baghdad e Nuri es-Said, faapea foi ma le mulimulitai i feagaiga tauvaga Anglo-Saxon. O lenei faiga faavae na maua ai le faamaoniga ma le lagolago i le Soviet Union ma, nai lo lena, na mafua ai tulaga le mautonu i Turkey ma Iraq. Mai le USSR, tele auupega uta taunuu i Suria, o lona peresitene asiasi atu i Moscow.

I le aso Novema 13, 1970, na faoa ai e Hafez al-Asad le malosiʻaga e ala i se suiga na aumaia le malo i le Arab Socialist Baath Party. Al-Asad pule ai mo le toeitiiti 30 tausaga ma i lona maliu i le aso Iuni 10, 2000, na suia o ia e lona atalii o Bashar al-Asad, i le palota na valaauina mo lenei faamoemoe, ma le taunuuga o le 94.6% o auai ma 99.7% o lo o lagolagoina.

Suria tau taua[Teuteu | edit source]

Ia Tesema 2010, o le Jasmine Revolution i Tunisia na faailogaina le amataga o le Arab Spring. O le manuia o le siʻitaga o Tunisians na faʻaosofia ai le le mautu i atunuʻu i Aferika i Matu ma Sasaʻe Tutotonu na pei o Tunisia na feagai ma le maualuga o le leai o ni galuega, o faiga faʻapolokiki ma le taupulega faʻapolokiki mai o latou peresetene. Na sau tagata Suria e faatino le tetee i faiga faavae na faatino e Bashar al Assad, ma ua avea ma taua i le va o tagata.

Ia Ianuari 2013, ina ua maeʻa le avefeʻau a Malo Aufaatasi ma le Arab League, Lakhdar Brahimi, fai mai e le tatau ona auai le Bashar al-Ásad i se malo fesuiai, Walid Mualem, le faifeau mai fafo, na valaʻau atu i vaega o tetee e auai i se fou kapeneta i lalo o le al-Ásad, ae pe a fai latou te "teena le fesoasoani mai fafo."

Ma na amata nei le taua. I le taimi o le fouvalega, ua avea ai e le malo o Suria le itu teteʻe ma sui fouvale o lo o taumafai e faʻaleaga le malo. Ua fai mai taʻitaʻi o le itu agai, ua na o le faamasaniga o osofaʻiga a le pulega: O le Iunaite Setete ma le toatele o ana itu i sisifo ua latou faia ni faasalaga tau tamaoaiga e faasaga ia Suria, na latou faitioina al-Assad ma faatonu ia latou o ese mai le pule. Peitai, latou te leʻi faatauanauina le UN Security Council e faia lea lava mea. Saina ma Rusia, le toalua o fefaʻatauaiga a Suria, na veto le tele o iugafono fuafuaina e uiga ia Suria. O se osofaʻiga mataʻutia i le mea na tupu ia Setema 2013 na faʻatupuina ai le osofaʻiga a le militeri, ae o le feeseeseaiga faʻavaomalo lea na tali atu ai ma Rusia na mafua ai le faʻaleagaina o mea taua, ae o le taua na faʻaauau pea.

Lua fonotaga i le va o le itu teteʻe (le Syria National Council) ma le malo o Suria na mulimuli ane faia i Geneva, Suiselani, i le faamoemoe o le faamuta o le taua. I le 2014, al-Asad na taufetuli mo le taimi lona tolu mo le au peresitene, i le lotolotoi o se feeseeseaiga tele i luga o lona tuua o le tofi. Ua avea nei sauaga, fasioti tagata, fasioti tagata, faiaiga faamalosi ma le faoa faamalosi e le itu malo o Bashar al-Asad, ma le itu fouvale na lagolagoina e le US ma Saudi Arabia, ua avea ma nei soligatulafono matuia, aemaise lava mai le ulufale i vaaiga ile vaaiga ole Islamic State.

I le 2014, ma i lalo o le malosi mai le Islamic State, Syria o le a faalatalata atu i tulaga ma le Iunaite Setete.

Taua i le Islamic State[Teuteu | edit source]

O le alualu i luma o le fundamentalist Islamic State of Iraq ma le Levant (Daesh) i vaega lautele o le itu i matu o Iraq i le 2014 na mafua ai le sola ese o nisi 50,000 tagata mai le Sinyar mauga i le Kurdish autonomous eria ma Suria. O le taimi na tuʻua ai fitafita a le Iunaite Setete ina ua maeʻa le taua i Iraq, na faatupulaia le toatele o fitafita fitafita faavae i le 2,500, ma faatasi ai ma lena oso, na uunaia ina ia ulufale atu i le taua a Suria.

O Iuni 29, 2014, na toe faʻaigoa le faʻalapotopotoga i le Islamic State i nofoaga o nofoia o Suria ma Iraq, ma Al Baghadi na ia faʻatonutonuina. e puipuia lona teritori, Suria tatala ai le faitotoa i le pomu e le Iunaite Setete e faasaga i le Islamic State.

Talu mai le aso 23 o Setema, 2014, o vaalele a Amerika na osofaʻia tulaga faatupu faalavelave faatasi ai ma le fesoasoani a le neivi ma vaalele na tuufaatasia i totonu o le aufaatasi faavaomalo e faasagatau i le Islamic State.

I le aso 13 o Novema, 2017, sa faia ai se osofaʻiga i le taulaga i Aleppo, ma mafua ai le sili atu i le 50 maliu ma sili atu nai lo le 90 manuʻa, e le iloa le tusitala o le mea na tupu, e manatu le aufaasālalau e ono avea ma malo o Suria poo Rusia.

malo ma le polokiki[Teuteu | edit source]

Ua avea Suria ma malo faʻapolokalame talu mai le 1946. I le 1973 le Faʻavae o loʻo faʻamaninoina ai Suria e pei o le Democratic, Popular and Socialist Republic, na faʻamaonia i se pili faʻatulagaina, e faavae, faatasi ai ma isi, i luga o sosaiete a Arab, mataupu faavae o le tutusa i luma o le tulafono, saolotoga o tapuaiga ma meatotino. tumaʻoti.32 I le 2012, na faʻamaonia ai se tulafono fou faʻavae e le faʻataua

Soʻo se fitu tausaga ua filifilia ai se peresetene, e tatau ona avea ma Mosalemi; ma le fa, o le Fono a Tagata ma le Fono a Minisita.33 E tusa ai ma le Faʻavae, e i ai i le peresetene le malosiaga e tofia ma faateʻaina sui-peresitene, palemia ma minisita. O ia foi o le taʻitaʻi-sili o le Armed Forces, failautusi-aoao o le Arab Socialist Baath Party ma le peresitene o le atunuu National Progressive Front.

O tulafono o le Fono a Tagata ma Fono a le lotoifale. O pule e tolu a le Malo o Suria e pulea e le Baath, lea e mautinoa e auai i malosiaga o le Malo faafetai i le Faavae a le atunuu.

E faʻatagaina le auai o isi vaega faaupufai e ono, ma faatasi ai ma le toʻatele Baaz o le valaʻau, National Progressive Front (FNP), الجبهة الوطنية التقدمية na vaega e na o latou ua faatagaina e faʻaali manatu faaupufai a le sitiseni Suria.32 O le Baaz Party, o loʻo puleaina le faʻaaliga e pei ona taua, fai mai e avea ma itu o le Palemene o loʻo puleaina e le Peresetene o le malo, talu ai o le pa o le Pule e taofia ai le tele o le malosiʻaga o le tulafono ma le iloiloina o gaioiga a le Fono Aoao Faitulafono.

O le Syria Constitution na te faʻatupeina le Arab Socialist Baath Party ma taʻitaʻi o galuega a le malo setete ma le ola o le sosaiete a Suria. O le peresetene, o loʻo iai le malosi tele e faʻatautaia ai le malo, e filifilia mo le fitu tausaga e faʻataunuʻu ana galuega, e le gata i lea, o ia o le peresetene o le Baath Party ma le taʻitaʻi o le alualu i luma o le National Front. Malosiaga e tofia ai faifeʻau, faalauiloa taua, fautuaina tulafono i le Fono Faitulafono, ma faatonu vaegaau. I le pili toe palota mo le filifilia o le peresetene i le 2007, na toe filifilia ai Bashar al-Asad ma le 97.62% o le palota.

I le uluaʻi vaega a le peresetene palota, sa faia i le 2014, na toe filifilia ai le Peresetene Syria, Bashar Al-Asad, ma 88.7% o le palota, faatasi ai ma 73.42% o tagata palota, 11 634 412 tagata, Na manatu o se lagolago malosi o le faitau aofai o tagata mo le taʻitaʻi o Suria, o le toatele, e aofia ai ma tagata muamua na tetee, ua vaaia nei o se faamaoniga e faasaga i le vevesi na tuuina mai e le taua ma le faatupuina o le au tetee agai atu i le malosi o le Isalama.

Faiā mai fafo[Teuteu | edit source]

Faateleina faatosinaga i totonu o ona tuaoi Arapi ma faamautuina le toe foi mai o le Golan Heights o sini autu ia a le malo mai fafo a Suria. I le tele o taimi i lona talaʻaga, ua vaaia e Suria le feteʻenaʻi malosi ma ona tuaoi agavaʻa faaleaganuu, pei o Turkey, Isaraelu, Iraq, ma Lepanona. Na fiafia Suria i fegalegaleaiga lelei ma le tele o setete i lona itulagi i le 21st seneturi, ao le i faia le Arab Spring ma le Suria i le va o taua.

Talu mai le taua i le va o tagata, ua atili ai ona faaesea Suria mai atunuu o le itulagi ma mai le lalolagi lautele i se tulaga lautele. Ua motusia faʻailoga feoaʻiga ma le tele o atunuʻu, e aofia ai Turkey, Saudi Arabia, Canada, Farani, Italia, Siamani, Iunaite Setete, Peretania, Peleseuma, Sepania, ma le Arapi setete o le Persian Gulf. O Syria na taofia mai le Arab League i le 2011 ma le Organisation of Islamic Cooperation i le 2012. O Syria o loo faaauau pea ona atiaʻe sootaga lelei ma ana aufaasese masani, Iran ma Rusia. O isi atunuu o loʻo iai ni mafutaga lelei ma Syria o China, North Korea, Angola, Cuba, Venezuela, Brazil, Ecuador, Nicaragua, Guyana, India, Aferika i Saute, Tanzania, Pakistan, Armenia, Argentina, Belarus, Tajikistan, O le Atu Filipaina, Uganda, Zimbabwe, ma isi. I totonu o le Arapi Liki Setete, ua faaauau pea ona tausia lelei sootaga Syria ma Iraq, Aikupito (ina ua mavae Iulai 3, 2013), Algeria, Kuwait, Lepanona, ma Oman.

Faʻasinoga[Teuteu | edit source]

[1]

  1. https://es.wikipedia.org/wiki/Siria