Nobatia

From Wikipedia

 

Nobatia, na o le atunuu matutua lea o le nofoaga fou i le Lower Nubia. O le faaiuga o le suafa lea o /noʊˈbeɪʃə/ pe /noʊˈbeɪdiə/. I le gagana Greek, o lea e leai se atunuu i le teuteu (Νοβαδία, Nobadia), ma i lea o le gagana Old Nubian, e telefoniina ai lea o / ⲙⲓⲅⲛ̅ / (Migin) po'o / ⲙⲓⲅⲓⲧⲛ︦ ⲅⲟⲩⲗ / (Migitin Goul), lea na fa'atino e lea o le "o le fanua o Nobadia."

Na ia fa'atino le atunuu i le nofoaga o Lower Nubia ma, ma le lua atunuu e lua, o Makuria ma Alodia, ua mafua ai ona avea le atunuu i le taimi o le antique. Na fa'atino i le 400 i le taimi na te'a, sa latou fa'apea lea o Nobadia ona latou mavae i le itu i le nofoaga o le Blemmyes i le va'aiga i le matu ma avea ai le fanua i le va'aiga o le lona lua ma le lona tolu i le itu i le saute. I le 543, na latou nofo ai i le Kerisiano Coptic. O le taimi e pei ona fai ai le tusitusi i le 7th century, na ona nofo lea o Nobadia i totonu o Makuria, ma leai ni mafaufau o lona nofoaga i le taimi lenei.

Talafaasolopito[Teuteu | edit source]

O le atunuu o Nobatia na fa'atino i le nuu Meroitic o Akine, lea na tu'uina ai fafo le tele o le matutua o Lower Nubia ma na fautuaina ua mavae fa'atasi ona sauni leaga le tagata a le vaega o le Kingdom of Kush i le afa i le 4th century.

I le taimi na tu'uina ai lea o le atunuu o Nobatia, sa ia toe fa'aleleia mai luga o le tolu lelei o le matutua i le 297 AD e le Ali'i Roma Diocletian. Na ia taumafa le atunuu i le tele o le 400 AD. O le atunuu matutua o Nobatia e mafai ona fai ai lea o le atunuu o le Ballana e iloa e fa'atino ai e tofiga o lo'o fai ai ma ni archaeologist.

I le faaiuga, sa faia lelei e lea o le atunuu o Nobatia i le matou tapa'iina o le Blemmyes, ma e to'a igoa le Silko, o le "Basiliskos" a le Nobatae, na ia fa'ailoa e mafai ona ia fa'aulu i le matou tapa'iina o le Blemmyes i le Saute i le Desert. I lenei taimi, na fa'afou le nofoaga o Nobatia i le Pakhoras (le Faras o lenei aso); ma i luga o le taimi nei, na tapunia ai le tapua'iga Kerisiano o Nobatia i le fa'apenei.

I le 707, na fa'atulagaina ai le atunuu o Nobatia e le atunuu o Makuria i sa latou moliina i le afa i sa latou i sa latou a'oga. E le'i malamalama i ai lea tala o lenei aso. E le'i malamalama fo'i lona vaega o le aiga malo a le atunuu o Nobatia. O le taimi lea na mafua ai ona fa'atulagaina, e tatau ona fa'asolo lea i le 652, ona ua latou avatua atu ai le olaga o le Arabi i Nubia ma ua fa'amanatu ai i le totonu o le sa le tasi o le aia tasi i Nubia e tele taunuuga e pei ona taunu'u i Old Dongola. Sa iloa e lea o Nobatia e tautua e le'i fai sau i luma o le malo fou. O lea ua fa'asologa ai e se ali'i o Nobatia o se To'alua e tusa ai ma le gagana fa'atino a Pakhoras. O lea na fa'atino i le amataina ae ua fa'apenei i le taimi na te'a. Ua maua ai foi ni tusitusi mai ia Fort Ibrim e fa'ailoga o se tagata fa'atino e tasi ma le tele o le mana.

O le igoa o Nobatia o lo'o ia fa'apea o al-Maris i tusitusiga fa'atamaiti Arabi. Na mafua ai e iloa lelei le eparchate o Nobadia e tusa ma le nofoaga o le malo o Makuria i le taimi o lea o le tele, e mafai ona fa'amauina i se tusitusiga mai le 1463 e fesiligia ai se eparch na fa'atulagaina o le igoa o Teedderre.

Tapuaiga[Teuteu | edit source]

faiga faapaupau[Teuteu | edit source]

Mai le taimi o le Ptolemaic, na fa'asa'o le agaga o le lotu i le va o Lower Nubia o le Isis cult o Philae. Na manatu lelei lea lotu i le taimi o Ptolemaic ma Meroitic ma ua toe totoe faigata le sailiga o tagata Nubian i le Philae. Ae ua taofia le le'iga o le lauiloa i le Philae i le va'aiga o le 535 ma le 538 ma ua fa'ataga ona e le'igoa Nubian e alu atu. [afioga?] E tusa ai ma se isi Isis cult, o le Greco-Roman mysteries of Isis, ua fa'amaonia e le galuega i Nobadia, e fa'atatau i se itu tau ina o le Qasr Ibrim. Na fa'atino foi lea lotu i le taimi o Meroitic.Template:Wide image

Kerisiano[Teuteu | edit source]

E tusa ai ma le fa'amaumauga a le tusitusiga fa'amatala ma le fa'amatalaga gasegase, sa taliuina e le Epitafio ma le Archaeological evidence, na i ai le Kerisiano i totonu o ni itumalo o le fa'amatai a Nobadia i le taimi o le ta'ita'i o 543. E mafai ona ua mavae i le 530s na ala atu le nofoaga o Nobadia e galuega e tusa ai ma le fa'atino o le Kerisiano, i le vaitaimi lena o le to'atele o le Isis temple. Na taofia pea le fa'atino o le Kerisiano i Nobadia i totonu o le taimi e ala atu ai ma isi nofoaga ma le maea ai le galuega i le 7th–9th centuries. I le saute o le itula lona lua, na fa'apea ona ala le fa'atino o le Kerisiano lea o totonu o le fa'asologa i le afa i ai ma le 6th po'o le 7th century. Ua fa'asalalauina atu pea le fa'atino o le Kerisiano i isi ofisa a le Atia Egypta ma ua fa'apalasiina e le latou e le fa'atino o le Kerisiano i isi sitoa e to'atele.

Aganuu faafitafita[Teuteu | edit source]

E le'i iloa lea mea uma fa'atino o le vaega a le uafu a Nobatia. O ni fa'aulaula o lea na fa'atino e Nobatia na sii mai i le taimi o Meroitic.

Auupega fana[Teuteu | edit source]

O fa'aiuga mai le Qustul, lea na tupu i le 400 AD

E leai se galuega o le arkeolosi mai le taimi o le fa'aulufalega a le tagata fa'a'pagan e sa'o ai le fa'aaliaga o le vaega o le taulaga auaunaga i le tatou Nubians ma lea ua fa'amamafa atu ai le vaega o le Nobatians. O lea ua fa'amaumauga mai i totonu o tinei lana taulaga, o nisi o a latou longsbows e fa'amaoni e fa'aulufalega, sa galueaina i le totonu o galuega a le Middle Kingdom mo tagata fa'a-Kushite, ua fa'amauina ina ua fa'asalaina i latou i nisi o a latou galuega i le taimi o le Meroitic pe a'i le taimi o le post-Meroitic, ma ua fa'atulaga uma i le tele o se mita ma na fa'atulagaina e fa'ai'o i le solo o le malolo. O se tagata fa'avae fa'apitoa ua iloa mai mai le falema'i o Qustul. Ua fa'atulagaina ai nisi o le vaaiga a Nobadians ma o latou atamai ia a latou si'i, na fa'atulagaina ai ni'ini'i e ua a'e e le 50 sentimeta. Mo le foa o a latou ni'ini'i, na latou fa'aaoga ai ni vaila'au na fa'aalia mai i latou o mea fa'atasi le'a a latou lalolagi, e pei o anavale, ne'i o le ata, ma le fa'auluulu. O lenei ni'ini'i, o lo'o iai pe fa'atasi i le alo i le tu ma le fa'apuna o le vaa, ae ua ta'ita'i lea e tama'i i le mafaufau o le agaga pe a na tafa'i i le tali o le va'a. Mo le au faletupe, o lenei ni'ini'i na fa'atulagaina i a latou ma se 'ai suiga, aua na na tafa'i ai latou ma se 'ai malaga a fa'atasi, ina ua fa'atulagaina ai i a latou i le tatou falea'i e pei o le siliva, ae o latou na fa'atulagaina ma se 'ai efa a. Ona o le taimi ua fa'atulagaina i latou na fa'atulagaina ai foi se 'ai va'ava'ai, e pei o se niu e lua ma le tolu sentimita. O lenei, o lenei taimi o le tagata Nubian na tau fa'atasi i se itu fagota e pei o le taimi o le tagata Perisia ma le tagata Saina, a o latou lua fo'i e fia'fa'atino i le 'ai va'ava'ai.

I le Qasr Ibrim, ua maua le tolu o latou ni'ini'i a le tagata fa'a-crossbow. O le fa'aaoga o ni'ini'i a le tagata fa'a-crossbow e le'i maua i Nubia i totonu o le taimi nei.

Auupega sau[Teuteu | edit source]

Graffito mai le Malumalu o Kalabsha (Talmis), o loʻo faʻaalia ai le Tupu o Silko i luga o solofanua i tua o sasaina se fili aʻo faapaleina e Nike .

O se auupega uiga mo tagata Nobadians o se ituaiga o pelu puupuu. [26] O lo'o iai le lau o'o'o sa'o e fa'ama'ai na'o le tasi pito ma o lea e le'i fuafuaina e tui, ae e ta'i. [27] E ese mai i na pelu, sa i ai foi tao, o nisi oi latou e lapopoa mata, faapea foi ma tootoo . Atonu o tao lapopo'a ma fata sa na o ni sauniga. [28]

Puipuiga o le tino[Teuteu | edit source]

O fitafita Nobadia ma a latou taʻitaʻi na faʻaaogaina talipupuni ma ofutau tino, o le tele o mea na gaosia mai paʻu. [26] [27] O fasi pa'u mafiafia na maua i tuugamau tupu o Qustul, o loo ta'u mai ai e masani lava ona tanumia le nofoaga autu a o ofuina le ofutau. [29] O se ufifatafata e teu lelei ma teuteu matagofie na faia i le oxhide e sau mai Qasr Ibrim, [27] a o se mea tutusa, ae sili atu ona fasi vaega na maua i Gebel Adda, e ui lava o lenei mea na faia i le paʻu o meaola, atonu mai se korokotaila. [30] O le isi fasi vaega atonu na fai ai se ofutau tino e sau mai Qustul. E aofia ai le tele o apa o pa'u pa'u ma sa fa'apipi'i i rosa ta'ita'i. [26]

Fa'amatalaga[Teuteu | edit source]

Fa'asinomaga[Teuteu | edit source]

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •