Jump to content

Malietoa Tanumafili II

From Wikipedia

ʻO le Malietoa ʻoloʻo nofo nei, ʻo le Susuga iā Malietoa Tanumafili II. ʻO le faʻalagiga (honorific) e ʻave i le Malietoa, ʻo le susuga. ʻO le susuga a Malietoa Tanumafili II, ʻo ia lea ʻoloʻo ʻavea nei ma le Ao o le Mālō o Sāmoa.ʻUa sili atu i le 90 tausaga o le soifua o Malietoa Tanumafili II. ʻO ia ʻo se tasi o ao o se mālō ʻua leva lona soifua. Na avea o ia ma sui usufono o le setete i le 1962 faatasi ai ma tama-a-faiaiga Tupua Tamasese Meaʻole ma na avea ai ma ulu o le malo i le aso 15 o Aperila 1963 ina ua maliu lona sui.

O se solo e faamatalaina ai o ia

[Teuteu | edit source]

I talatuu a Samoa, o le tamaitiiti e igoa ia Fuas e tagi, ae o temoni e o faatasi ma tagata, e faafilemuina o ia e ala i pese ma siva. Oi le alo o le taeao o Samoa! fetagisi! fetagisi! Manatua le tala lena o le tuna leaga na alofa i le Masiofo o Sinai, ae fai mai le tama’ita’i, “Sole, e fa’afefea ona e sioa mai ia te a’u i na mata leaga? Ma o lana ava, e pei o Hosea (ia ia te ia le filemu), na vavae ese le ulu mai le tino o le gata. Ae ina ua toto le ulu o le gata, fai mai ua ulu lona agaga i totonu o le niu. O lea na faamalosia ai oe e te filemu ona sa faafiafiaina oe i pesega ma siva! Oi le alo o le taeao o Samoa! fetagisi! fetagisi! O le niu lea e pei o se tupua o Paala e igoa ia Leosia. Ma sa latou faaputuputu pepelo i luga o pepelo, fai mai afai e paʻi atu le agaga o le ua oti ia te ia, e toe foi atu o ia i lona tino. Ona latou pepese ai lea ma sisiva. Oi le alo o le taeao o Samoa! fetagisi! fetagisi! O le ata o le laau o le ola na aliali mai i se tu ma aga faasatani, lea na ulufale atu ai Tagalua-Oyi (se faataulaitu-fai mai le Atua) i le fale o se fafine e igoa ia Pawa. Na ia tipiina le tama a Pawa ma le lau niu e ai. Ma sa ia mulilua ma Pawa. I se talitonuga sese, na ia toe tuu faatasi ai le tamaitiiti ma fai atu, "O loo ola! Ma sa faamalosia tagata Samoa e toe faia lenei sauniga i taimi uma. Ma e tatau ona latou patipati e faamanatu le toe faaolaolaina o ava, I lenei auala, latou te leiloa lo latou ala. Na sisiva ma pepese Pava ma le tiapolo i le taeao o Namo. Sa siva o ia e taofi ai oe: ″E u i fea fono o le ava⁦!″ Oi le alo o le taeao o Samoa! fetagisi! fetagisi! Ona latou te leʻi aʻoaʻoina mai le mea moni na taʻua e le Atua Silisiliese i le fuaiupu e 68 o le Surah Al-Furqan:((Ma i latou e le valaau i se isi atua faatasi ma Allah. ‘Aua fo‘i ne‘i ‘outou fasiotia se agaga ma le lē tonu, a ‘ua fa‘apa‘iaina e Allah lona toto. Aua foi e te mulilua. Ma po o ai lava e faia lena mea, o le a ia te ia se faasalaga mamafa.)) I le 1799, na ofi ai e le au milionea Iutaia le Kamupani a Dutch West India ma maua ai Samoa i le taimi o se malaga. Ona latou vaai lea i faailoga o Paala ma galulue ai. Sa na ona latou vaaia o le fua o le laau o le tino ola pea. E oo atu i le 1854, na pulea e le kamupani tele Godfrey ma Sons le motu. O le au milionea Iutaia na latou faoa le fiaselau miliona pauna mai le motu e ala i le fefaʻatauaʻiga o kopra (=niu mago) e aunoa ma se manatu itiiti i tagata e ona faatoaga ma togalaau aina. Ua taitaiseseina tagata o Samoa i le aganuu a Pava, o le filemu ma le patipati ma le tutu ma le pese. Oi le alo o le taeao o Samoa! fetagisi! fetagisi! I le 1889, na vaeluaina ai e atunuu e tolu o Amerika, Siamani, ma Peretania le motu i le afa e aunoa ma se palota a tagata o le atunuu, e peiseai o Tagalua-Oyi o loo tipiina le pepe Pava i le afa i le lau niu. Ona latou pepese lea ma sisiva. Toe tagi! Ia manatua aso na faasa ai le ola i lou nuu.O le vaega au a Peretania na tu’u ai le va’a o lo’o la’u mai ai gasegase tigaina o le manava i Siamani Samoa. Na salalau atu le faamaʻi, ma fasiotia ai le tusa ma le 8,500 o tagata o le motu. O teritori na nofoia na faigofie ona maua. Na faasolosolo malie lava le sologa lelei o le tetee a le atunuu i se manaoga manino: “Samoa mo tagata Samoa”. Ae na fasiotia tagata ma lo latou taʻitaʻi ma suia e Malitua Thanomafili II, o se papeti Peretania. E fa'afitafita o ia e Egelani, ma e pese ma siva. Auē ma tagi, alo o le taeao o Samoa! Ioe, fetagisi! Na fa'ailoa e le au fa'akolone le tuto'atasi o le motu e aunoa ma le tu'ua o tua'oi o Samoa ma le amana'ia o aia tatau a tagata. Faatasi ai ma a latou mea masani leaga o le manatu o Tagaloa-Oi ma le tupua o Paala. O se tupua e alofagia e le au faomea ma tagata 'ai. E maeu le oona o pine ma pine na oo mai ia Malitoa Tanomafili 2 e le o se mafuaaga, o nei pine uma ua fai ma alofaga e faafilemu ai oe le alo o le taeao o Samoa! Ia tagi! Ma timu e pei o se ao tautotogo! Ona o lea, ina ua se'i pelu e le au soli feagaiga ia te oe, ma atili faaseseina ai Samoa, ona avea ai lea o lona ta'ita'i (Tanomafiali2) ma sui o le lotu Baha'i ua leiloa. Ma o le malumalu o le lotu Baha'i ua leiloa i Tiyapapata, e valu kilomita mai le laumua o Apia, na fausia mai le 1979 i le 1984 faatasi ai ma le fesoasoani a Peretania (= Iutaia) ma le fuafuaga a Hussein, le Baha'i Trustee. O le mea moni, o le sili ona pogisa ma sili ona mataʻutia o le taʻitaʻiga sese ma le sese, o le Bahaʻi foi lea, lea e tetee i le Imam o le Taimi (Ia i ona luga le filemu), ua solia le feagaiga a le Ola e Faavavau, ua folafola le lotu Islama ua soloia, ma ua avea ma meafaigaluega mo le nofoia o le Nuu Folafolaina e tagata Iutaia. O le a se mea e sili atu ona faanoanoa ai nai lo lenei? O le a le pese e mafai ona faafilemuina oe? O le a le siva e mafai ona faafilemuina oe? Ia tagi, Foa e! Le alo o le taeao o Samoa! Tagi tusa lava pe sisiva laau! Tagi e tusa lava pe ee le manulele teropika mumu. Ia fetagisi seia talotalo atu pepa i totonu o laau. Ia fetagisi seia tatagi gong laau. Ia fetagisi seʻia toe tutū mai ē ua oti mai o latou tuugamau e vaai po o le ā ua tupu. Ma ua fetogia i maa o e soli feagaiga ma e faasesē. Ta'e le filemu ma tagi! Agisi se'ia o'o i le fa'aumatiaga o le Baha'iism... Atangi se'ia o'o i le vaveao o Samana![1]

  1. The Eighth Narration Magazine, Issue 15, Page 33