Kalama Interlingue

From Wikipedia

O le gagana Interlingue ose gagana fesoasoani faavaomalo na fatuina i le 1922 e Edgar de Wahl, o le na taumafai e ausia le maualuga o le kalama masani ma uiga masani. E fa'avae le 'upu i 'upu na iai muamua mai gagana 'ese'ese ma se faiga fa'asolo e fa'aogaina ai fa'ailoga ma suffix ua iloa.

Veape[Teuteu | edit source]

Veape i le Interlingue e tolu fa'ai'uga: -ar, -er, ma le -ir. O le fa'atasi e faia i le tu'ufa'atasiga o fa'ai'uga ma veape fesoasoani. O le veape esser (pe 'a) e tulaga ese i le tusiaina o le es i le taimi nei, e ui o le esse o loʻo vaaia i le taua.

Suinauna patino[Teuteu | edit source]

Interlingue e lua ituaiga mo suinauna patino: tasi mo le mataupu (nominative), ma le tasi mo le mea faitino (accusative po o dative, o lona uiga o le oblique form):

muamua lua tolu

(fa'aleaogaina)

tolu

(fafine.)

tolu

(fafine)

ie en ie en ie en ie en ie en
Singular Matā'upu yo I tu thee it it ella she il he
Object me me te thou it it la her le him
Maua mi my tui thy su its su her su his
Plural Matā'upu noi we vu you ili they ellas they illos they
Object nos us vos you les them las them los them
Maua nor our vor your lor their lor their lor their