Isaraelu
State of Israel | |
---|---|
Vi'i o le Atunu'u: הַתִּקְוָה (Hatīkvāh; "The Hope") | |
Laumua ma le a'ai e pitoisili ona tele | Ierusalema (E le ioe isi atunu'u)[fn 1][fn 2] 31°47′N 35°13′E / 31.783°N 35.217°E |
Gagana a le atunu'u | Heperu[8] |
Tulaga fa'apitoa | Arapi[fn 3] |
Fa'aletagata (2022 est.)[12] |
|
Tapuaiga (2022 est.)[12] |
|
Igoa o tagata | Israeli |
Malo | Repapelika Fa'apalemene |
• Peresetene | Isaac Herzog |
• Palemia | Benjamin Netanyahu |
• Fofoga Fetalai o le Knesset | Amir Ohana |
• Faamasino Sili | Yitzhak Amit (Sui) |
Fono Faitulafono | Knesset |
Fa'avaeina | |
• Tautinoga o le Tuto'atasi | 14 Me 1948 |
Eria | |
• Atoa | 22,072 or 20,770[13][14] km2 (8,522 or 8,019 sq mi)[lower-alpha 1] (149th) |
• Vai (%) | 2.71[15] |
Aofa'i o tagata | |
• 2025 estimate | 10,009,800[16] (93rd) |
• 2022 census | 9,601,720[17] |
• To'atele o tagata | 454/km2 (1,175.9/sq mi) (29th |
GDP (PPP) | 2025 estimate |
• Total | $565.878 piliona[18] (47th) |
• Per capita | $55,847[18] (29th) |
GDP (moni) | 2025 fuafuaina |
• Atoa | $550.905 piliona[18] (29th |
• Per capita | $54,370[18] (18th) |
Gini (2021) | 37.9[19] medium inequality |
HDI (2022) | 0.915[20] very high (25th) |
Tupe | New shekel (₪) (ILS) |
Sone Taimi | UTC+2:00 (IST) |
• Taumafanafana (DST) | UTC+3:00 (IDT) |
Itu e ave ai ta'avale | Tamatau |
Fa'ailoga telefoni | +972 |
ISO 3166 numera | IL |
Initaneti TLD | .il |
|
Isaraelu, aloaia o le Malo o Isaraelu, o se atunuu i Sasae Tutotonu, oi ai i le matafaga i sautesasae o le Sami Meititerane ma le matafaga i matu o le to o le Aqaba i le Sami Ulaula. E tutusa o le laueleele tuaoi ma Lepanona i le itu i matu, o Suria i le i matu i sasae, o Ioritana i le itu i sasae, o le teritori Palesitina lea o loo fai e le Malo o Palesitina ma vaega e pulea e Isaraelu e aofia ai le Faletupe West ma fasi Kasa i le itu i sasae ma sisifo, faasologa, ma Aikupito i saute sisifo. O loo i ai atunuu e eseese vaega i totonu o ona matua vaega laiti. nofoaga autu tau tupe ma tekonolosi o Isaraelu o Tel Aviv, ao o Ierusalema uma lona lava tofia laumua ma ona aai tagata sili ona populous lalo o le pulega a le Malo o le atunuu. O le faitau aofai o tagata o Isaraelu, e pei ona faamatalaina e le Ofisa Isaraelu Tutotonu o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2014 e avea 8.146.300 tagata. O le lalolagi o le tulaga o tagata Iutaia-toatele lava, ma 6.212.000 tagatanuu, po o 74,9% o tagata Isaraelu, ua lautogia e avea o Iutaia. o Isaraelu a faatemokalasi sui i se faiga e le Palemene, fuafuaina faatusa ma aia aoao. O le Palemia o loo avea ma ao o le malo ma auauna atu i Knesset e pei o le tino o tulafono. o Isaraelu o se atunuu atiina ae, ma le 37th-tele le tamaoaiga i le lalolagi e ala i oloa totonu o le atunuu atoa laiti e pei o le 2014. O le faamanuiaga atunuu mai se maualuga tomai aufaigaluega ma o se tasi o atunuu sili ona aoaoina i le lalolagi i le o se tasi o le pasene aupito maualuga o ona tagatanuu o lo o umia se aʻoaʻoga maualuluga tikerī, o le ua i ai le atunuu i tulaga faatonuina maualuga o le ola i Sasae Tutotonu ma le maualuga lona fa i Asia.
Talafaasolopito
[Teuteu | edit source]Tusitusiga talafaasolopito: O le Setete o Isaraelu sa faatuina i se eria o se vaega o le Nuu o Isaraelu, o le nofoa iloga o malo o Isaraelu (lea e lauiloa foi o Efaraima, sa i ai seia oo i le senituri lona valu TLM) ma Iuta (e ese mai seia oo i le seneturi muamua TA) O le laueleele lenei na folafola atu i ituaiga o Isaraelu ina ua mavae le malaga ese mai Aikupito, ma o fea na nonofo ai le malo autasi o Isaraelu i aso o Saulo, Tavita ma Solomona.
Mai le 63 TLM Na amata ona aveesea e Iuta lona tutoatasi, ina ua faatoilaloina Ierusalema e Pompey ma avea ai o se Puipuia Roma, ma le Revolt Grand, lea na amata i le 66 TA, na taofia e Roma, i le faaiuga na faaleagaina ai e Tito le Malumalu Lona Lua. O tagata Iutaia na avea ma tagata toaitiiti i le Nuu o Isaraelu, o se nuu taua Iutaia i le Nuu o Isaraelu sa i ai seia oo i le seneturi lona 9, ae mulimuli ane, ma mo le afe tausaga sa i ai ni nuu laiti Iutaia i Isaraelu.
Mai le senituri lona 4 TA seia oo i le 20 senituri, o le Nuu o Isaraelu, lea na lauiloa o le Nuu o Isaraelu, na suia ai le tele o lima i le au manumalo o malo ma tapuaiga. O se malaga mai Iutaia mai le Itumalo i Isaraelu, i taimi na mafai ai, na faateleina le numera o tagata Iutaia na nonofo i Isaraelu mai le faaiuga o le Vaitau Tutotonu i luma atu. O le faateleina o le faatupulaia na amata i le 19 seneturi, i le afiafi o le faavaeina o le galuega a Siona.
Lomia e: אבישי הגבר
O le talafaasolopito o tagata Iutaia o le talafaasolopito o tagata Iutaia ma aganuu. E salalau atu i luga o le faitau afe o tausaga mai anamua e oo mai i le taimi nei. Sa nonofo tagata Iutaia i itu uma o le lalolagi ma fatuina aganuu, o le aganuu Iutaia. Aganuu, gagana, ma le atoaga o le fatufatuga a Iutaia i le gasologa o tausaga ua aofia i le talafaasolopito o tagata Iutaia.
O le amataga o le nofoia o ituaiga o Isaraelu na amata i le 13 senituri TLM, i le taimi o le nofoaʻiga a Farao Merneptah, oe talitonu o ituaiga e afua mai i ituaiga na o mai mai Transjordan, ua taua o "Afiru." O nei ituaiga na faasolosolo malie lava ona faavaeina i le Tusi a Faamasino. Sa i totonu o mauga o Samaria.
O se tuufaatasiga o se numera o ituaiga tagata na faamautu i le Nuu o Isaraelu mai lea taimi i lea taimi, ma auai atu i tagata ona o le le i ai o se malo tutotonu ina ua uma ona faatoilaloina le pulega a Aikupito. O nisi o tagata talitonu i lenei manatu na latou vaai i le Esoto mai Aikupito o se talatuu o se tasi o nei vaega, lea na malaga moni mai Aikupito i Kanana ao lei amataina le tuufaatasiga.
O le aganuu a Isaraelu na tupuga mai tagata Kanana sa nonofo i Isaraelu; Mulimuli ane na vaeluaina i ni malo se lua: o le malo o Iuta ma le malo o Isaraelu; Mulimuli ane, e oo lava i le foafoaina o malo na fatuina le tala, o le talafaasolopito o le malo.
O le amataga o tagata Iutaia sa sauaina i tuaoi o nuu o le talafatai o Kanana i le atunuu, o ē na fouvale i le tulafono, ma nonofo i mauga o Iutaia ma Samaria.
E tusa ai ma le tusi o le Kenese, i le amataga o lona tuaa i Isaraelu e ala i le gafa Eperu o Aperaamo, o fanau i Uro Mesopotamia (Mesopotamia) malaga Tara ma lona tama i Isaraelu Kanana, lea na ia nofo i lalo. I le vaega o tina o le malo, na maua ai e tagata i Naʻoa, le tuaa o le tama o Suria. Tupuga mai ia Aperaamo ma lona atalii o le uso Lota sa tamā o nisi o tagata sa nonofo ai talu ai nei e sili atu le eria - Israelis, mumu, Isamaelī, Moapi, Amoni, ma isi.
Tuputupu ae muamua ma Isaraelu na amata i Aikupito, lea ua pauu atalii o Iakopo (igoa isi o Isaraelu), o le atalii o le atalii o Aperaamo, ona o le oge i Kanana. I Aikupito na tofia i latou se mea e nonofo ma aai ai lafumanu, ma i lalo o le auspices o Iosefa, o se tasi o uso o le na sui tupu Farao o Aikupito, na manumalo ai le tamaoaiga. I augatupulaga mulimuli ane, na faapologaina tagata Isaraelu e tagata Aikupito ma liliu mai se aiga i se malo pologa. umi pologa i Aikupito mo le tele o seneturi, seia oo ina o Mose na valaauina e le Atua e taitai le nuu o Isaraelu, i le faʻasaoloto mai le pologa i Aikupito.
E tusa ai ma tusi o le Tusi Paia: Semot, Levitiko, Numera ma Teuteronome, o le malaga a tagata i Kanana na faʻaifulu tausaga. I le amataga o le malaga, i le Mauga o Sinai, o le maua ai e tagata o le papa o le Tulafono, lea na tusia i le vaega Torah - o se faavae atoatoa fuafuaina e faafuaitino ai le olaga o se malo tupu, ma o loo faavae i le faatuatua i le Atua.
I le taimi o le faigamalaga, na fausia ai e tagata o latou ituaiga, lea na fausia e avea ma fitafita. sa faia Transjordan faapotopotoga faaitumalo i luma o le sopoiaina o le ituaiga Jordan: ". Ona fetalai Aso Tofi ma Hchnim mata sa Levi ia Isaraelu Mose, ua faapea Hsct ma Sma Isaraelu Hiom Hzh ALIʻI lou Lam Atua Nhiit" [7]
I le afiafi o tagata i Kanana, na maliu Mose, ma nuu tu i le ulu o Iosua. E tusa ai ma le tusi a Iosua, ulufale atu i le ituaiga o Isaraelu, na taʻitaʻia e Iosua Kanana tala atu o le Ioritana, ma amata le malaga i le galuega o le atunuu. I le taimi muamua na tauivi ai ituaiga e tasi o le tino, na latou faatoilaloina sooga a tupu o Kanana e faasaga ia i latou, na latou o atu i aai o Kanana ma faaumatia i latou. I le laasaga lona lua, na vaevaeina le fanua i ni nofoaga e sefululua, ua atofaina mo ituaiga ma ituaiga, ma o le faamaeaina o le galuega ma le nofoaiga na tuuina atu i ituaiga taitasi.
E tusa ai ma le Tusi a Faamasino, e ui i le amataga o le faatoilaloina, e le mafai e ituaiga o Isaraelu ona aveesea atoa tagata Kanana mai o latou nofoaga. Ina ua mavae le oti o Iosua, faatasi ai ma le suiga i le olaga i nuu tumau, sa ituaiga po o vaega taitasi o ituaiga eseese, faamasani mo faatasi ma o latou tuaoi, ma o mai i lalo o le uunaiga faaleaganuu, e ui sootaga tuaoi sootaga tetee suia soo ma le tele o taua i le lotoifale gau mai le va o le Israelis ma o latou tuaoi. I le le i ai o se taitai tutotonu, o faamasino - o taitai iloga i le lotoifale na o mai i taimi o faigata ma laveaiina ai le malo - na muamua oo mai. O la latou pule e lei pasia ma latou te leʻi faavaeina ni pulega tumau tumau.
I le faaiuga, e aunoa ma se pule o le taitai o le tumau, o le tagata e le mafai ona fausia lona malosi atoa ma le taulimaina lelei feagai taufaamatau eseese ia feagai, ma aemaise lava e faasaga i le tuputupu ae malosi o le Filisitia. Na faaiuina le vaitaimi o Faamasino ina ua talia e Samuelu le perofeta, o le faamasino mulimuli, le manaoga o tagata ma tofia Saulo e avea ma uluai tupu o Isaraelu.
O le Tusi Paia o se punavai o talafaasolopito Iutaia i aso anamua. Na ia faamatalaina le talafaasolo- pito o tagata Isaraelu i tagata o le itulagi, ma e aofia ai, se vaitaimi umi lava o le sili atu ma le afe tausaga, mai le Pasefika Late, le 15 senituri TLM, i le vaitaimi Peresia, 5 senituri BC - mai le amataga o le faailogaina o tagata Seʻia oʻo i le toe foʻi mai i Siona.
E le pei o le talitonuga faalelotu - Iutaia ma Kerisiano, lea e manatu i le Tusi Paia o se punavai faamaoni o le talafaasolo- pito o tagata Iutaia, o le faasinoga i le Tusi Paia i le sailiga o suesuega e pei lava o isi punaoa talafaasolopito, ma o le mea lea e taua tele ma e le mautonu.
Malo
[Teuteu | edit source]I Isaraelu, o le faatemokalasi a le Palemene, o le peresetene e tele sona sui e fai ma sui, o ia o se faailoga o le lotogatasi o tagata ma e pule o ia i le setete. O le peresetene o loʻo i ai ni mana faʻafeagaiga, e pei o le sainia o tulafono, faʻatagaina o faifeʻau o Isaraelu, ma le taliaina o faʻamaoniga a le auvalo mai fafo. E auai le peresetene i sauniga aloaia a le malo ma sui i latou i fafo.
Taʻitaʻiga
[Teuteu | edit source]https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a0/Population_of_israel_by_religion_no_text_alt.svg
Siʻosiʻomaga
[Teuteu | edit source]E tusa ai ma le Tusi Paia, o ituaiga o Isaraelu po o le fanauga a Isaraelu o se ituaiga o tagata i Sasae Tutotonu anamua. E tusa ai ma le tala, o tagata Isaraelu e sefulu ma le lua ituaiga o ituaiga masani. O le igoa o igoa o ituaiga e tusa ai ma le Tusi Paia o atalii e toasefululua o Iakopo (ua taua foi o Isaraelu). O atalii e toalua o Iosefa, o Efaraima ma Manase, na avea ma ituaiga eseese, e tusa ai ma le faamanuiaga a Iakopo ao lei maliu o ia. O ituaiga na nonofo i vaega eseese o le Nuu o Isaraelu ma faʻatasi ai le faatuina o le Malo autasi o Isaraelu.
I le suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le Tusi Paia, e tele ni aʻoaʻoga e uiga i le faʻavaeina ma le faʻasolosolo o ituaiga o ituaiga. Faatasi ai ma mafaufauga na mafua mai i le malaga a ituaiga i tua atu o le Transjordan, o le tuufaatasiga o le tele o ituaiga tagata nonofo i le Nuu o Isaraelu, po o le atinaeina o se aganuu Isaraelu i tagata Kanana na nonofo i Isaraelu Faʻasalalau e: Avishai
Soifua Maloloina
[Teuteu | edit source]O le faiga faʻalesoifua maloloina e aofia ai se numera tele o faʻalapotopotoga tetele o loʻo faʻaogaina le soifua maloloina, e masani lava o se soifua maloloina lautele, e faavae i tupe faʻavae ma tupe a le malo. I le gasologa o tausaga, o le soifua maloloina i Isaraelu ua maua ai le tele o taunuʻuga i fomai ma suʻesuʻega faafomaʻi, soifua maloloina lautele ma tagata lautele i auaunaga tau soifua maloloina. O fomaʻi Isaraelu o loʻo sili ona maualuga i le lalolagi atoa ma maua ai se lauiloa sili. aofia ai auaunaga mo faalavelave faafuasei o Isaraelu faapitoa o Magen David Adom (faalapotopotoga laveai le atunuu o Isaraelu), ae aofia ai foi isi volenitia faalapotopotoga e pei o le laveai Iunaite Zaka ma laveai o Iutaia ma Samaria, e faapea foi le tele o kamupani tumaoti e faagaoioia ambulances e pei o SHL ma Natalie. Atinae Eseese o le faiga o le soifua maloloina fausia i luga o HMOs, ma le aupito tele lea o le auaunaga o le soifua maloloina Clalit ma Maccabi. i latou mai le faitau selau o le ofisa ma nofoaga autu faafomai i le atunuu. foi e Isaraelu se vaega tele o falemai, o le tele lava i po oi lalo o le umia tulaga (falemai lautele) po o lalo HMOs tau O falemaʻi aupito tele ma sili ona lauiloa o Hadassah Hospital (Jerusalem), Sh Oo mai (Tel Hashomer), Ichilov Falemai (Tel Aviv) ma le Rambam Center Medical (Haifa). I le tausaga 2013, na avea le Isaraelu ma vaega lona lima i le Index Health Health Index, faatasi ai ma le faatulagaga o le soifua maloloina o Isaraelu e fa lona fa i le lelei. [59]
E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, e oo ia Me 2016, o le ola i Isaraelu o le lona ono i le lalolagi. O le avefeʻau lautele o tagata e oʻo i le 80.6 tausaga ma o vaitausaga o tamaitai e 84.3 tausaga. [60] Foi, e tusa ma le a Isaraelu Matagaluega o fuainumera Health, ola expectancy i le atunuu faateleina le va 2000-2010 i le 3 tausaga. [61] E tusa ai ma le Nofoaga Autu Taub, auaunaga faamalosi militeli, faafanua ma tulaga o religiosity o ona tagata, ua taitaiina atu ai i expectancy ola toe I Isaraelu. [62] E le gata i lea, na iloa e le Nofoaga Tutotonu o le ultra-Orthodox i Isaraelu e sili atu le soifua maloloina ma ua leva ona soifua. [63]
E tusa o le 2015, o le vaitausaga laʻititi e 29.7, mo alii o le vaitausaga o le vaitausaga o le 28.6 tausaga, ma i tamaitai 30.8. [64] O le fuainumera o tamaiti ma le autalavou i le faitau aofai o le atunuu e maualuga tele ma e tu i le 30%, faʻatusatusa i le 20% i Europa i Sisifo. O le faitau aofaʻi ma le pasene sili ona maualuga o tamaiti o tagata lautele-Arama ma Muslim ma le lautele o le Orthodox. E tusa ai ma faamatalaga CBS, o le tausaga median i le taimi muamua le faaipoipoga faiaʻe mausali mo tagata 26,9 ma tamaitai 23,9. I le 2009 na iloa ai i Isaraelu o loo i ai se tino o le 2.6 pepe i le 1,000 fananau mai. [65] isi, o le tausaga 1979 i le 2004 sa i ai se faaitiitia o le 70% i le olaga nei pepe Isaraelu [66] Peitai, ua avanoa eseese na taitaiina atu ai pepe Arapi oti 3 taimi pepe sili Iutaia [67] pepe le olaga nei i le vaega o faaBedouin o le maualuga, lea o le a tausia se fua faatusatusa o le 1:.. 4 i le fua faatatau o le olaga nei pepe o Bedouins nai lo i totonu o tagata Iutaia.
I le sefulu tausaga lona lua o le seneturi lona 21 ua i ai se pa'ū i le tulaga aupito manaomia o auaunaga ua tuuina atu e ala i le faiga o le soifua maloloina [68] ona o le faateleina o le avega faaitiitia pe a faatusatusa i gasegase tala o le tupe o le soifua maloloina ma le leai o tulaga faatonuina. 2011 na vaʻaia se osofaʻi a fomaʻi ma tagata o loʻo nofo i lalo o le faʻaitiitia o totogi ma tulaga faigaluega, ma le faʻatupulaia o avega i luga o tupe faʻalesoifua maloloina ma falemaʻi. I tulaga o punaoa ua tuʻuina atu i le soifua maloloina, o le tulaga o Isaraelu e matua mativa lava e fesoʻotaʻi ma isi atunuu OECD.
Aganuu
[Teuteu | edit source]O aganuu a Isaraelu o se tuufaatasiga o le tele o agaifanua faaleaganuu, o le lauiloa o le aganuu Iutaia ma aganuu i Sisifo. Le Malo o Isaraelu o se tulaga Iutaia ma o lona aso malolo aloaia e gata Isaraelu i le 5 ASO E FAAGATA faatulaga e le setete e faailoga mea taua na tutupu: Aso o le Holocaust Faamanatuga, Faamanatuga Aso, o Isaraelu Aso o le Tutoatasi, Yitzhak Rabin Faamanatuga Aso ma Aso Ierusalema.
O le tele o mea faʻalelalolagi faʻale-aganuʻu ua tuʻuina atu i le eria o Tel Aviv, e ui o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga a le setete o loʻo i Ierusalema. Faafetai i le faitau aofai lavelave maoae konetineta lima ma mai le silia ma le 100 atunuu, ma ona o aganuu e pei ona tū toʻatasi Palesitina, Rusia ma ultra-taitasi lea e aofia ai o le tasi le miliona ma e umia nusipepa ma fesootaiga mo le tufatufaina atu o le oloa o le aganuu, o le aganuu a Isaraelu ua silisili atu i le tamaoaiga ma le eseese.
O le faavae o aganuu a Isaraelu o le uluai malaga mai Europa i Sasaʻe. O le siʻitia mulimuli ane na faʻamalosi e tuʻuina atu se vaega o lo latou faasinomaga e fiafia ai i se "mea e faʻafefete ai". Talu mai le 80s o le senituri lona 20, o le "le teʻa ulo" ua suia i totonu o le malae faaleaganuu ua tatala ma eseese, atagia mai i papa timbre musika a Isaraelu, musika sasaʻe ma isi ituaiga, televise a Isaraelu ma ata tifaga, ua aveina aʻe i le faasinomaga a Isaraelu eseesega eseese ma aganuu o le faitau aofai o tagata (eg ala " O ata o le bourekas))). I na tausaga, na atiina ae le atunuu se aganuu a Isaraelu isi atiina ae i le fanua o musika, siva, comics, solo, faatufugaga, lona teuteuga ma isi vaega. I le vaitausaga o le 90 o le senituri lona 20, i le mulimuli i le faia o TV eseese auala ma auala vaifagaloa uaea 2 ma le Initoneti, disintegrated "Afi o le Tolauapiga" i le finagalo o le eseese o ituaiga ma mea e fiafia faaleaganuu.
I le gasologa o tausaga, o le malo o Isaraelu ua itiiti ifo ma itiiti ifo le lagolagoina o le faatufugaga. O le pasene o le lagolago e laʻititi nai lo atunuu i Sisifo ma e sili atu i le afa pasene o le paketi.
O le Orchestra a Isaraelu o loʻo faia i totonu o le atunuʻu ma e masani ona taʻalo i fafo. O Isaraelu ua manatu o se malosi tele i siva faaonaponei, faatasi ai ma fusi e pei o Bat Sheva ma le Taʻa Dor.
O le fale tuai i Isaraelu o Sapasa, na faavaeina i le 1917. Isi falefaafiafia o le taua o le fale mataaga Cameri, Beit Lessin faletifaga, Gesher (Eperu ma Rusia), Haifa Municipal fale faafiafia ma faafiafiaga Peresepa.
Tel Aviv, Herzliya ma Ierusalema ei ai falemataʻaga. O le Falemataʻaga a Isaraelu i Ierusalema o loʻo i ai Tusi Tusitaʻai o le Sami Mate ma se tuufaatasiga atoa o faʻataʻitaʻiga faalelotu Iutaia ma tala faʻasolopito.
Fesootaiga
[Teuteu | edit source]I totonu o Isaraelu o loʻo i ai le tele o faʻasalalauga saoloto. O nusipepa tetele o Israel Today, Yedioth Ahronoth, Maariv ma Haaretz. O nisi nusipepa faatasi sectoral tofia atunuu faalelotu, ultra-Orthodox tagata Iutaia, tagata malaga Rusia, a Isaraelu Arapi ma isi. O le Televise i Isaraelu na faavaeina i na o le 1960 ma le faavaeina o le uluai auala a le Pulega o Faasalalauga a Isaraelu, o le televise a televise a Isaraelu. I le vaitausaga o le 90 o le senituri lona 20 ua aliaʻe tele i le amataga o faasalalauga i televise faapisinisi o Channel 2. gata i lea, na faavaeina auala faaopoopo o se vaega o le kamupani uaea, televise satelite ioe ma auala leitio a Isaraelu 10. toeaina lava, pe a tulaga tele leitio o le fesootaiga sili ona lauiloa i "Isaraelu Radio ma autau Radio. i le tele o tausaga talu ai nei, na amata ai le tele o tulaga faaitulagi leitio. i le 2000s ola faasalalauga tele i le initoneti ma meafaigaluega fesootaiga masani ua tatalaina uepisaite, e aofia faatasi ai ma isi tuuina atu le tala solia nei.
O nusipepa tetele i aso taʻitasi e o mai i le gagana Eperu, Arapi, Rusia ma le Igilisi. E i ai nusipepa laiti i Farani, Polani, Yiddish, Hungarian, Roma ma Siamani. E i ai foi nusipepa a le lotoifale ma nusipepa faaleaganuu.
I le 2006, o le Freedom House House's Freedom of Press Press ua faaitiitia ai le fuainumera o Isaraelu mai le "saolotoga saoloto a le aufaasālalau" i le "leai se saolotoga". I le aotelega, na filifilia e Isaraelu le 65 mai i le 200 atunuu i le faasino igoa. [45] I se faatusatusaga, ia Aperila 2016, na tuu i se faavasegaga Isaraelu i le faasinoupu o fetaomi faalapotopotoga saolotoga tusitala aunoa tuaoi nai lo le 101 mai le 180 atunuu ma teritori. [46]
Taaloga
[Teuteu | edit source]Postscript-viewer-shaded.png Mea autu: Taʻaloga i Isaraelu
Gal Friedman, na o Isaraelu lava na manumalo i se pine auro i Taaloga Olimipeka
Arik Zeevi (taumatau) ma Gal Friedman (agavale) ma se pine auro i le faaiuga o le Olimipeka o Athens 2004. O le paketi mo taaloga i Isaraelu e maualalo ifo nai lo atunuu i Sisifo. Ae peitai, mai le 80s o le senituri lona 20 sa i ai se atinae tele i Taaloga Faatauva i Isaraelu, e mafua ona o le malaga mai le Soviet Union ma le ulufale o tupe tumaoti. auai e le aunoa Isaraelu i le Taaloga o le Olimipeka e amata mai le 1952, ae manumalo lana uluai pine o le Olimipeka i le na o le Olimipeka 1992 Paselona (Yael Arad, judo) ma le uluai pine auro o le Olimipeka i le Olimipeka 2004 Atenai (Kala Fridman, windsurfing). Na manumalo Isaraelu i le tasi le pine i Taaloga Taaloga Olimipeka mai le Olimipeka a Barcelona i le Olimipeka o Rio, vagana ai le Olimipeka Lonetona.
O le taaloga lauiloa i Isaraelu o soka. na manumalo i le tumutumu ausia o au soka a le atunuu a Isaraelu le Ipu AFC Asia 1964. I le faaopoopo, agavaa le au mo le taamilosaga Ipu o le Lalolagi le taimi e tasi (Mexico, 1970), ae ua lē mafai i lenei tauvaga femalagaaiga ma Europa siamupini Soka. [47] I le manuia mataʻina o le lakapi a Isaraelu e aofia ai le ofoofogia snaked Ipu UEFA a Hapoel le kuata mulimuli vaitau 2002. [48] ma snaked Maccabi Haifa Ipu manumalo Ipu o le kuata mulimuli 1999 vaitau 2003 vaitau Maccabi Haifa o le uluai au a Isaraelu e agavaa ai fale . o le siamupini Liki [49] Haifa agavaa mo le taimi lona lua aoi 2010. lua ni vaega faaopoopo o le toe foi le ausia: Maccabi Tel Aviv i le 2005 vaitau ma 2016 vaitau, Hapoel Tel Aviv i le taimi o le 2011. le kalapu sili ona teuteuina i le atunuu o Maccabi Tel Aviv (21 suega siamupini ma le 23 ipu ). Isi vaega faamanuiaina e Hapoel Tel Aviv (13 suega siamupini ma le 16 ipu), Maccabi Haifa (12 suega siamupini ma le 6 ipu), Beitar Ierusalema (6 suafa ma le 7 ipu), Hapoel Petah Tikva (6 suega siamupini, lea e lima sosoo ma le 2 ipu), Maccabi Netanya (5 suafa liki ma se ipu se tasi) ma Hapoel Beer sheva (fa suafa liki ma se ipu se tasi).
I le pasiketipolo, ua manumalo Isaraelu i le tele o ausia faavaomalo. Sa ia faatusaina le manuia e ala i au pasiketipolo o Isaraelu, o lona tumutumu ausia ua manumalo nofoaga lona lua i le Europa siamupini i le 1979, ma Maccabi Tel Aviv, manatu o se tasi o le mea sili kalapu i Europa ma manumalo 6 suega siamupini i Europa, muamua i le 1977 ma mulimuli i le 2014. I le faaopoopo atu, manumalo Hapoel Ierusalema le Ipu ULEB faʻatasi (2004). O le lotoifale vaaiga Maccabi Tel Aviv o le au e sili ona faamanuiaina, ma 51 suega siamupini pasiketipolo Liki Premier ma le 44 ipu. O lenei vaega pule mo le tele o tausaga i le liki a Isaraelu, ina ua manumalo i le siamupini mo le 23 sosoo e tau i le va o le 1970 ma le 1992. vaega ua toe teuteuina i Hapoel Tel Aviv (5 suega siamupini ma le 4 ipu), Hapoel Ierusalema (2 suega siamupini ma le 4 ipu), Hapoel Kilepoa Galil (2 suega siamupini ma le 2 ipu) ma Hapoel Holon ( Championship ma le Ipu).
Le ausia sili o afeleti a Isaraelu ea Alexander Averbukh, o le manumalo i le pou-vaulter siamupini Europa faalua (2002 ma 2006). Isi tagata taaalo a Isaraelu manumalo ausia faava o malo mataʻina: Eseta Roth Shachamarov (puupuu tamoʻe), Rogel Nachum (tolu oso), Constantine Mtosbitz ma Niki Palli (oso maualuga).
O le isi lala lauiloa o le tenisi. taitaiina Isaraelu taalo tenisi Shahar lau tupulaga seia oo i lona litaea, ma i na tuu i se faavasegaga i 11 lona tumutumu le lalolagi, ina ua 15 Anna Smasnobh i lona tumutumu. O Dudi Sela, o le taʻitaʻifaga taʻaloga Isaraelu, o le 29th i le lalolagi. 80s tu Amosa Mansdorf ma Shlomo Glickstein, tuu i latou tumutumu le pito i luga lona lua ma le lona tolu sefulu i le faatulagaga lalolagi. O le lua o Andy Ram ma Yoni Erlich na muamua maua muamua i le lalolagi ma manumalo i le Australian Open i le 2008. I le avea ai o se 'au, na vaʻaia ai e Isaraelu le faamaumauga mo seminare a Davis i le 2009.
Judo manumalo i le lima o le iva iva Olimipeka o le Olimipeka i Isaraelu, ma na o le pau lea o pisinisi lea na manumalo ai tamaitai i pine Olimipeka a Isaraelu. I le gasologa o tausaga na tuputupu ae le faʻafaigaluegaina o tupe i totonu o le fanua. muamua o Isaraelu pine e lua judo, Yael Arad ma Oren Smadja 1992 Paselona Olimipeka Arik Zeevi ina ua mavae le 2004 Atenai Olimipeka ma le Olimipeka i Rio de Janeiro (2016) manumalo Hgʻodokaim Pe Sasson [50] ma Yarden Gerbi [51] i le Medal Bronze.
O isi manuia i le lalolagi faavaitaimi o taʻele a Isaraelu, taʻaloga vai ma taʻaloga tele. O le gaosi oloa i totonu o Isaraelu o loʻo manuia tele e ui lava i le itiiti o ana paketi. I le 2008, na manumalo ai le vaega Isaraelu i se pine siliva i le Olimipeka o Chess, ma Boris Gelfand na manumalo i le tauvaga 2011. E oo lava i fanua taaloga Paralympic o se fanua atiina ae i Isaraelu, ma e tele ona sui pine i le Paralympics.
Saienisi ma tekinolosi
[Teuteu | edit source]O mea na ausia e saienitisi Isaraelu i le saienisi ma tekinolosi e taua tele ma e taua tele i le lalolagi. A o faagasolo le vaitaimi o le Mandate ma talu mai le faavaeina o le Setete, sa galulue Isaraelu i le faasaienisi, e le gata i le taua ma le masani. saofaga o Isaraelu aemaise iloga i kenera, saienisi komepiuta, fisiki, kemisi, faaeletonika, optics, faasaienisi faatoaga ma le enisinia. I le matata o tekonolosi, ua lauiloa Isaraelu mo le atinaʻeina o auupega ma meafaigaluega a le militeli, ma le natura o le faasaienisi, i le atinaʻeina o metotia taufaatoaga taufaatoaga; Ma talu mai le vaitau o le 1990 na faʻamalosia ai e le au atinaʻe tekinolosi ma kamupani amata; E le gata i lea, o suʻesuʻega faafomaʻi i Isaraelu o se tasi lea o mea sili ona maualuga i le lalolagi.
Tekinolosi-malosi gaosi oloa ua avea ma vaega taua o le tamaoaiga o Isaraelu, aemaise lava i le luasefulu tausaga talu ai. O punaoa faanatura ma se faamamafa i luga o aoaoga faatekinolosi ma aoaoga o se vaega tele lea o le faatonutonuina o pisinisi i tulaga tekonolosi. O se taunuuga o le faamanuiaina o Isaraelu i le atiina ae o masini, polokalama faakomepiuta, fesootaiga ma le faasaienisi o le lalolagi ma e mafua mai i le tele o startups tele faatatau ia Isaraelu o Silicon Valley II (taʻua i nisi taimi o le "Silicon Wadi"). [52] ua tatalaina Intel tele gaosi i le faitau piliona o tala Isaraelu i tupe teu faafaigaluega ma isi kamupani e pei o umia foi Motorola Isaraelu nofoaga o atinae.
I le 2004, o le faʻatautaia o tupe teufaafaigaluega i Isaraelu na sili atu nai lo soʻo se atunuu Europa. [53] Ma o le tele o le VC / GDP i le lalolagi pe a mavae le Iunaite Setete. Vagana ai le Iunaite Setete ma Kanata, o le ei ai Isaraelu kamupani sili ona lisiina i luga o NASDAQ [54] I le gata i lea, ua i ai Isaraelu o le pasene aupito maualuga o komepiuta faaletagata lava ia i le capita.
Ni pepa faasaienisi i le capita tusia e Israelis ua le sili ona maualuga i le lalolagi, [55] gata i lea, ua tuu i se faavasegaga lona tolu o Isaraelu i le lalolagi (faatasi ai ma Switzerland) e faasino i pateni faamauina i le capita. [56]
Talu mai le 21st seneturi, e toavalu saienitisi Isaraelu ua manumalo i le Nobel Prize i le faasaienisi. Biochemists, Avraham Hershko ma Aaron Ciechanover o le Technion, na latou faʻasoa se faailoga o kemisi i le 2004. manumalo Daniel Kahneman le taui tau i le tamaoaiga i le 2002 ma le 2005. O le manumalo foi tusiata mathematician a Isaraelu (uma mai le Iunivesite Eperu o Ierusalema). I le 2009 na manumalo i le Nobel Taui i le kemisi biochemist Ada Yonath o le Inisetiute Weizmann o Saienisi, i le 2011 na manumalo Polofesa Dan Shechtman manumalo i le Nobel Taui i le kemisi mo le mauaina o faapei-taʻega tioata ma i le 2013 sa manumalo foi i se leona ma Rachel ma Michael Levitt.
I le 2010, na manumalo ai Prof. Elon Lindenstrauss i le Fields Medal mo le Matematika.
Aoga
[Teuteu | edit source]O le Tulafono Faʻaauau Tau Aoga o se tasi lea o tulafono muamua na faʻatulafonoina i le First Knesset i le 1949. O le tulafono o loo faapea mai e tatau ona uma tamaitiiti i Isaraelu i totonu o le faavaa o aoaoga (aoga faataitai poo le aoga) mai le 5 tausaga i le 14 tausaga, ma obliges matua o le tamaitiiti ina ia faamauina o se faalapotopotoga faaleaoaoga ma ina ia mautinoa le foliga sologa lelei o le tamaitiiti i le aoga seia oo i le tausaga o aoaoga faamalosia. O le tulafono e leʻi faʻatalanoaina le tuʻuina atu o auala faʻaopoopo o aʻoaʻoga: tusi, tusi tusi, api. Mulimuli ane faalauteleina o le talosaga o le tulafono i laasaga ma i le senituri lona 21, e faatatau i le aoaoina e aunoa ma le faamalosia, e aofia ai le sefululua tausaga o le aoga (e oo atu i le Vasega XII). I Isaraelu o loo i aoga lautele e aoga le malo mo le aoao o tagatanuu lautele, aoga lautele ma faalelotu Polokalame faʻaleaʻoaʻoga faʻalelotu, ma isi aʻoaʻoga tutoatasi.
O le tulaga o aoaoga faiga e aofia ai le aoga faataitai, aoga tulagalua (togi ou-VI), laiti (togi VII-IX) ma le pito i luga (sefulu ala togi lona sefulu lua), e taua foi o le aoga maualuga. E ono aoga - lua tausaga e faʻatasi ai aʻoga i le ogatotonu ma aʻoga maualuga.
faiga aoaoga Haredi e aofia ai le suesuega o Torah, ultra-Orthodox aoga ma sauniga, lea e masani lava ona faia e ese mai le tulaga ma tulaga-lotu, ma e masani lava ona aofia ai se mataupu mataupu aoaoina autu e pei o le numera, Igilisi ma le tulaga o tagatanuu. O le leai o ni suʻesuʻega autu mai aʻoga ultra-Orthodox ua oʻo ai i faitioga mataʻutia lautele e uiga i le vavaeʻesea o aʻoga ultra-Orthodox ma lona aafiaga i le maualalo o le tele o galuega i le faitau aofai o Harani.
O le pasene o tupe faaalu i aoaoga e faatatau i le tamaoaiga o le aupito maualuga i le lalolagi -... (7.3%) [57] E ui i lea, e faatatau i le numera o tamaiti, maualalo o tupe teu faafaigaluega i aoaoga i le aoga nai lo le tele o atunuu OECD O tupe faaalu e tusa i le tamaitiiti āʻoga i Isaraelu o 15.696 tala [58 ]
Maualuga aʻoaʻoga Postscript-viewer-shaded.png Mataupu autu: Maualuga aʻoaʻoga i Isaraelu O le faavaeina o se iunivesite i Isaraelu o se vaega o le faaaliga a le Zionist, ma o se talosaga e faia lea na tulai mai i le 1884 i le Konafesi a Katowice. O lenei faaaliga na tupu ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, i le faavaeina o ni iunivesite se lua: o le Iunivesite Eperu o Ierusalema ma le Technion i Haifa.
O le aloaiaina o le faalapotopotoga e avea o se faalapotopotoga o aoaoga maualuga atu o loo i lalo o le pule a le Fono mo Aoaoga Maualuga, ma o le tatalaina o sea faalapotopotoga e manaomia ai le faamaoniga a le Fono. O faʻalapotopotoga maualuga i totonu o Isaraelu e faagaoioi i ni tulaga:
Universities, o loʻo aʻafia ai suʻesuʻega ma aʻoaʻoga mo tikeri uma o aʻoga, i le tele o faʻalapotopotoga. Kolisi a le Kolisi, lea e faʻatautaia aʻoaʻoga i se ituaiga faʻalapotopotoga laiti, faʻatasi ai ma se faamamafa i mataupu taulai, ma naʻo le tikeri o le tagata malaga ma le matuaoloa. Kolisi faʻapitoa, lea e tuʻuina atu aʻoaʻoga ma tusi faamaonia i nisi o mataupu, e aunoa ma le tuuina atu o se tikeri tau aʻoaʻoga. Faʻatasiga o iunivesite mai fafo o loʻo galue i totonu o Isaraelu. ua valu iunivesite Isaraelu: o le Iunivesite o le gagana Eperu, o le Technion, Tel Aviv Iunivesite, Bar-Ilan Iunivesite, Haifa Iunivesite, Ben-Gurion Iunivesite o le Negev, o le Tatala Iunivesite ma le Iunivesite o Ariel i Samaria.
Fa'amatalaga
[Teuteu | edit source]- ↑ Recognition by other UN member states: Russia (West Jerusalem),[1] the Czech Republic (West Jerusalem),[2] Honduras,[3] Guatemala,[4] Nauru,[5] and the United States.[6]
- ↑ Jerusalem is Israel's largest city if including East Jerusalem, which is widely recognized as occupied territory.[7] If East Jerusalem is not counted, the largest city would be Tel Aviv.
- ↑ Arabic has a "special status" as set by the Basic Law of 2018, which allows it to be used by official institutions.[9][10] Prior to that law's passage, Arabic had been an official language alongside Hebrew.[11]
Sootaga fafo
[Teuteu | edit source]- ↑ "Foreign Ministry statement regarding Palestinian-Israeli settlement". mid.ru. 6 April 2017. Archived from the original on 4 January 2020. Retrieved 15 December 2018.
- ↑ "Czech Republic announces it recognizes West Jerusalem as Israel's capital". The Jerusalem Post. 6 December 2017. Archived from the original on 3 March 2020. Retrieved 6 December 2017.
The Czech Republic currently, before the peace between Israel and Palestine is signed, recognizes Jerusalem to be in fact the capital of Israel in the borders of the demarcation line from 1967." The Ministry also said that it would only consider relocating its embassy based on "results of negotiations.
- ↑ "Honduras recognizes Jerusalem as Israel's capital". The Times of Israel. 29 August 2019. Archived from the original on 3 December 2019. Retrieved 29 August 2019.
- ↑ "Guatemala se suma a EEUU y también trasladará su embajada en Israel a Jerusalén" [Guatemala joins US, will also move embassy to Jerusalem]. Infobae (in Spanish). 24 December 2017. Archived from the original on 17 April 2020. Retrieved 25 December 2017. Guatemala's embassy was located in Jerusalem until the 1980s, when it was moved to Tel Aviv.
- ↑ "Nauru recognizes J'lem as capital of Israel". Israel National News (in English). 29 August 2019. Archived from the original on 11 June 2020. Retrieved 29 August 2019.
- ↑ "Trump Recognizes Jerusalem as Israel's Capital and Orders U.S. Embassy to Move". The New York Times. 6 December 2017. Archived from the original on 17 June 2020. Retrieved 6 December 2017.
- ↑ The Legal Status of East Jerusalem (PDF), Norwegian Refugee Council, December 2013, pp. 8, 29, archived (PDF) from the original on 10 May 2021, retrieved 26 October 2021
- ↑ "Constitution for Israel". knesset.gov.il. Archived from the original on 4 August 2023. Retrieved December 9, 2023.
- ↑ "Israel Passes 'National Home' Law, Drawing Ire of Arabs". The New York Times (in English). 19 July 2018. Archived from the original on 7 January 2019. Retrieved 19 July 2018.
- ↑ Lubell, Maayan (19 July 2018). "Israel adopts divisive Jewish nation-state law". Reuters. Archived from the original on 24 December 2018. Retrieved 19 July 2018.
- ↑ "Arabic in Israel: an official language and a cultural bridge". Israel Ministry of Foreign Affairs. 18 December 2016. Archived from the original on 2 August 2020. Retrieved 8 August 2018.
- ↑ 12.0 12.1 "Israel". The World Factbook. Central Intelligence Agency. 10 September 2024. Retrieved 30 September 2024.
- ↑ "Israel". Central Intelligence Agency. 27 February 2023. Archived from the original on 10 January 2021. Retrieved 24 February 2023 – via CIA.gov.
- ↑ "Israel country profile". BBC News. 24 February 2020. Archived from the original on 24 January 2021. Retrieved 27 January 2021.
- ↑ "Surface water and surface water change". OECD.Stat. OECD. Archived from the original on 24 March 2021. Retrieved 11 October 2020.
- ↑ "World Population Prospects - Population Division - United Nations". population.un.org. Archived from the original on 2022-07-11. Retrieved 2024-10-29.
- ↑ "Geographic Areas - Nationwide". 2022 Population Census Data. Central Bureau of Statistics. Archived from the original on 30 Here-turi-kōkā 2024. Retrieved 31 July 2024.
{{cite web}}
: Check date values in:|archive-date=
(help) - ↑ 18.0 18.1 18.2 18.3 "World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (Israel)". www.imf.org. International Monetary Fund. 22 October 2024. Retrieved 4 January 2025.
- ↑ "Gini Index coefficient". The World Factbook. Retrieved 24 September 2024.
- ↑ Human Development Report 2023-24 (Report) (in English). United Nations. 2024-03-13. Archived from the original on 18 March 2024. Retrieved 13 March 2024.
- Pages using the JsonConfig extension
- CS1 Spanish-language sources (es)
- CS1 English-language sources (en)
- CS1 errors: dates
- Articles containing Hebrew-language text
- Articles containing Arabic-language text
- Pages using gadget WikiMiniAtlas
- Pages using infobox country or infobox former country with the symbol caption or type parameters
- Asia
- Le Lalolagi
- Sasae Tutotonu