User:Robin Patterson/drafts,etc

From Wikipedia


Prime Minister's Department, Apia, Samoa, Press Releases, 26 July 2004[Teuteu | edit source]

English version

Fono Lona 35 a Taitai a Malo o le Pasefika, aso 05-07 Aokuso 2004[Teuteu | edit source]

Ua faamaonia e le Kapeneta le usuia o le Fono Lona 35 a Taitai a Malo o le Pasefika i Samoa, mai le aso 05-07 Aokuso 2004.

A o le’i faia le Fono a Taitai, e muamua le Fono a Alii Ofisa mai le aso 03-04 Aokuso. I le mae’a ai o le Fon a Taitai, o le a usuia ai lea le fono mai le aso 09-10 Aokuso, i le va o Malo o le Pasefika ma Malo o le Lalolagi o loo latou faipaaga. O le a usuia nei Fono uma i le Faletalimalo o le Kitano Tusitala.

O le Tatalaina Aloaia o le Fono a Taitai o le a faia lea i le Aso Tofi, aso 05 Aokuso 2004 i le Malae o Tiafau i Mulinuu, i le 5:00 i le afiafi.

Manumalo Kamupani Ah Liki Construction i le Fauga o le Ala Laupapa i Fagalii[Teuteu | edit source]

Ua faamaonia e le Kapeneta le Lipoti a le Komiti o Tauofoga ina ia tuuina atu le Konekarate mo le Fauga o le Auala Laupapa i Fagalii i le Kamupani a le Ah Liki Construction, i le tau aofai e $615,802.00.

Sa faasalalauina lenei galuega mo ni ofo e pei lava o tulaga masani ma, e fa (4) Kamupani sa tuuina mai a latou ofo. I le iloiloga a le Komiti, ua tuuina atu lenei galuega i le Kamupani a Ah Liki Construction, e pito i maualalo lana ofo ma famalieina uma aiaiga o le tauofoga.

Tofia Pule Sili Pulega o Malae Vaalele[Teuteu | edit source]

Ua faamaonia e le Kapeneta le toe tofia o le Susuga Fepuleai Rimoni Aiafi i le tofiga o le Pule Sili o le Malae Vaalele mo le isi tolu tausaga.

E toalua i laua sa tusi talosaga ina ua faasalalauina lenei avanoa. Ma i le mae’a ai o le faatalatalanoaga e le Komiti sa tofia mo lenei faamoemoe, sa taunuu ai loa i le faaiuga e pei ona toe tofia ai le Susuga Fepuleai Rimoni Aiafi i lenei tofiga taua.

O le Susuga Fepuleai Rimoni Aiafi sa amata ana aoaoga i totonu o le atunuu, ma faaauau ai i atunuu i fafo mo ona faailoga o le BA ma le Masters. O le lona lua lenei o taimi ua tofia ai o ia i le tofiga o le Pule Sili o le Pulega o Malae Vaalele.

Lipoti o le Fono Lonalua Faaminisita Asia ma le Pasefika i Thailand, aso 11 Iulai 2004, ma le Fono ma le Faalapotopotoga mo Fatugao a Sigapoa, aso 12-13 Iulai 2004[Teuteu | edit source]

Ua faamaonia e le Kapeneta le Lipoti o le Fono Lonalua Faaminisita a atunuu o Asia ma le Pasefika, lea sa usuia i Thailand i le aso 11 Iulai 2004, faapea ma le Fono a le Faalapotopotoga mo Fatugao a Sigapoa lea na usuia i le aso 12-13 Iulai 2004.

O le Fono Lonalua Faaminisita a atunuu Asia ma le Pasefika sa talanoaina ai mataupu tau i le faamai o le HIV/AIDS. O le Fono ma le Faalapotopotoga mo Fatugao a Sigapoa, e pei ona taua i le Lipoti, sa faamautu ai fuafuaga a le Malo Samoa i le faavaeina ma le atiina ae o le Faamamaina o le Toto i totonu o Samoa, faapea ma le faamautuina o le lagolago a le Faalapotopotoga a Sigapoa i lenei atiina ae e ala i le aoaoina o le aufaigaluega, auina mai o masini faamama toto, atoa ma le auina mai o fomai faapitoa e faafoea le faaaogaina o masini.

O le Afioga i le Minisita o Soifua Maloloina, Tofa Mulitalo Siafausa Vui, sa taitaia le aumalaga a Samoa lea sa auai atu i ia Fono.


SAUNOAGA AFIOGA I LE PALEMIA, SUSUGA TUILAEPA SAILELE MALIELEGAOI FAAALIGA O ATA LEOLEO SAMOA I GALUEGA FAALEOLEO I ATUNUU I FAFO Ofisa o Leoleo, Falepuipui ma Tineimu, aso 27 Me 2004

Lau Afioga le Hai Komisi o le Malo o Ausetalia, lau Susuga Phillip Allars, Lau Susuga le Faafeagaiga taulagi, Susuga Fiti Aloalii, Sui mamalu o Malo eseese, Sui mamalu o le Palemene ma le Kapeneta o Samoa, Ulu o Matagaluega o le Malo ma Faalapotopotoga tumaoti ma le aufaipisinisi, Le mamalu o le Matagaluega o Leoleo aemaise alii ma tamaitai leoleo sa tautua i atunuu mamao, Tupu ma tamalii ma le aofia ua potopoto i lenei aso,

E muamua ona momoli lau faafetai i lau Susuga i le Hai Komisi o Ausetalia mo lo latou lagolagoina o lenei faamoemoe i lenei taeao.

Ou te faatalofa atu foi i lau Susuga le Taitai o le Sauniga aemaise a outou Afioga i Minisita o le Malo, i Faipule o le Palemene aemaise le au valaaulia.

O le autu o lenei aso o le maua lea o se malamalamaaga e ala lea i ata ma isi tulaga faatino e pei ona faataoto i lenei itula, e uiga i le feau ma le galuega sa faafeagai ma i latou sa tautua mo lo tatou atunuu i le faatupuina o le filemu i atunuu i fafo aemaise lava i lalo o le faamalu a Malo Aufaatasi ma le RAMSI.

O le fesili, o le a le RAMSI? O le RAMSI o au ia o fitafita ma leoleo mai atunuu o le Pasefika e toasefulu ma le ono, o atunuu tutoatasi latou te leoina ma toe faafoi le filemu i se atunuu ua foua, ma o le fatu o lea taiala o le RAMSI na toto i Samoa nei.

O le taeao na tulai mai ai fouvale i le Malo o Fiti ma na tatou faalogoina ai le malaga mamao mai o le Failautusi Aoao o Taupulega tau i Peretania Tele e tau saili se fofo, a ua nofonofo lelei lava le Failautusi Aoao o le Taupulega o le Pasefika (FORUM). O iina na tupu a’e ai se manatu i lo tatou Malo, e tatau ona ave le valaau i Malo uma o le Pasefika, ua oo i le taeao e tatau ona faataoto ai se taiala e fofo ai faafitauli faapenei.

Ua faatolu ai lea ona tupu mai ia fouvale i totonu o le Malo o Fiti, a o loo saofafa’i lava Malo o le Pasefika e leai se mea o faia. A o le mea e avea ma luma i le Failautusi Aoao o le Forum, o le agai mamao mai o le Failautusi Aoao, le alii o Mckinnon mai Peretania mamao, a e leai se mea o faia i le faalavelave o loo tupu mai i le mea tonu o loo i ai le laumua, le nofoaga tutotonu o le Forum.

O le ala lena na valaau ai e Samoa se Fono e usuia mai i Samoa nei, e faataoto se taiala e fofo ai faafitauli faapenei e tulai mai i totonu o le Pasefika. O le na mua’i tali mai i le valaau, o le Minisita o le Vaifafo o Niu Sila, na fai mai e te matua lagolagoina le manatu ua faamaite atu e Samoa, ma ua nofo sauni foi Niu Sila latou te lagolago mai i se auala o le a faatino ai.

O le Fono o le a usu i Niu Sila a e toe valaau mai pe malie le Malo o Samoa e talimalo, e i ai tulaga faigata ua faafeagai ma Niu Sila. E sau le valaau ua toe tolu aso, fai le Fono. O le mafuaaga lea na tatou vavave ai ma talimalo ai, ma faatu ai se taiala e fofo ai le faafitauli o le foua o se Malo i le lumanai mai i totonu o le Pasefika. O le taiala lena na taoaofia ia Taitai o Malo mulimuli ane ai i le Malo o Kilipati ma faamaonia ai.

O le muai taimi na faaaoga ai le taiala lenei na fofoa atu i lo tatou laueleele, o le tulai mai lea o uiga faigata ma le foua o le Malo foi o Solomona, ma o le taimi muamua lea na fanau mai loa le vaega au lenei a le Pasefika, ua faaigoaina o le RAMSI.

O le ala ua ou fiafia ai i le taeao nei ou te oo mai ou te matamata i ata nei, e faasilasila aloaia ai ia nisi o gaoioiga a outou leoleo sa faatino ona o nei fuafuaga mamao.

Ou te momoli atu ai le faafetai ma le faamalo i alii ma tamaitai leoleo sa latou molimoli atu le agaga o le filemu ma le nonofo felagolagomai o atunuu o le lalolagi. E ui ina laitiiti tele Samoa i le faafanua a ua avea lo outou soifua tautua e faalauiloa atu ai si o tatou tama’i atunuu i le kelope.

O le faamoemoe o Malo Aufaatasi ina ia faafoia tulaga e ono tutupu ai taua o le lalolagi ma le fetuatuana’i, ma faatauaina ai aia tatau o tagata uma, ma le faamaopoopo i le siitia o tulaga o le soifuaga o tagata uma. O le autu lena o le faamoemoe o le faatupuina ma le tausia o le filemu faalevaomalo.

O le auai o leoleo Samoa i nei vaega o se tulaga taua tele e faailoa atu ai le faamaopoopo o Samoa i nei faamoemoe iloga taua faavaomalo.

O lenei auaunaga, o loo latou fesoasoani e taofi le va tau ma le vevesi i totonu o atunuu e pei o le Atu Solomona, le Malo o Liberia faapea foi ma Timor i Sasae. O loo galulue foi o tatou leoleo e toe faatu ni Malo lelei e ono pulea nei atunuu, e auala i lo latou galuega faifaipea o le tausia o le filemu.

E ui ina ua aoaoina leoleo Samoa i le faaaogaina o mea tau ma auupega, peitai e laitiiti le avanoa latou te faaaogaina ai nei auupega sei vagana ua lamatia lo latou soifua. E tele le afaina o lo latou soifua pe e ono lamatia ai, aua o nei atunuu ua tele ina soloia le amio pulea o tagata. O loo latou malaga lava ma le maliu ma le oti i soo se taimi ma e moomia tele le leoleo e usitai i faatonuga ia tau solomua ia i latou le amio pulea.

Ou te faafetai le galuega fita sa latou feagai ai aua ou te talitonu sa latou momoli atu tu ma aga tausaafia ua masani ai lo tatou atunuu i totonu o gaoioiga eseese o loo faatino e i latou. E le gata i le va ma tagatanuu o atunuu sa latou galulue ai, aemaise le va ma leoleo o isi atunuu sa latou galulue faatasi. O se feau taua tele lea ua molimauina i totonu o nei galuega, ma o loo faapena foi ona molimoli mai feau e agai mai i lo tatou Malo.

E faaiu sau faamatalaga i se faafetai i tapuaiga a matua, faapea foi taitoalua, fanau ma Ekalesia sa tui atu le muli papaga aua le galuega. Ou te manatu o outou Talosaga faifaipea i le ao ma le po ua faapena ona faatulaia ai tulaga manuia o le faamoemoe sa faafeagai ma i latou, ma e le tuulafoaina foi e le Atua ana auauna. Faamalo tele le tapuai, malo le fai o le faiva.

SOIFUA