Isaraelu

From Wikipedia
(Redirected from Isalaeru)
Isalaeru
מדינת ישראל

flag

coat of arm

Tausaga o le faavaeina 1700 TLM
konetineta Asia, Aferika, Europa
Palemia Benjamin Netanyahu
Peresitene Reuven Rivlin
Laumua Ierusalema
Gagana tetele Eperu
Tupe Shekel (NIS)

Isaraelu, aloaia o le Malo o Isaraelu, o se atunuu i Sasae Tutotonu, oi ai i le matafaga i sautesasae o le Sami Meititerane ma le matafaga i matu o le to o le Aqaba i le Sami Ulaula. E tutusa o le laueleele tuaoi ma Lepanona i le itu i matu, o Suria i le i matu i sasae, o Ioritana i le itu i sasae, o le teritori Palesitina lea o loo fai e le Malo o Palesitina ma vaega e pulea e Isaraelu e aofia ai le Faletupe West ma fasi Kasa i le itu i sasae ma sisifo, faasologa, ma Aikupito i saute sisifo. O loo i ai atunuu e eseese vaega i totonu o ona matua vaega laiti. nofoaga autu tau tupe ma tekonolosi o Isaraelu o Tel Aviv, ao o Ierusalema uma lona lava tofia laumua ma ona aai tagata sili ona populous lalo o le pulega a le Malo o le atunuu. O le faitau aofai o tagata o Isaraelu, e pei ona faamatalaina e le Ofisa Isaraelu Tutotonu o Fuainumera Faamauina, na faatatauina i le 2014 e avea 8.146.300 tagata. O le lalolagi o le tulaga o tagata Iutaia-toatele lava, ma 6.212.000 tagatanuu, po o 74,9% o tagata Isaraelu, ua lautogia e avea o Iutaia. o Isaraelu a faatemokalasi sui i se faiga e le Palemene, fuafuaina faatusa ma aia aoao. O le Palemia o loo avea ma ao o le malo ma auauna atu i Knesset e pei o le tino o tulafono. o Isaraelu o se atunuu atiina ae, ma le 37th-tele le tamaoaiga i le lalolagi e ala i oloa totonu o le atunuu atoa laiti e pei o le 2014. O le faamanuiaga atunuu mai se maualuga tomai aufaigaluega ma o se tasi o atunuu sili ona aoaoina i le lalolagi i le o se tasi o le pasene aupito maualuga o ona tagatanuu o lo o umia se aʻoaʻoga maualuluga tikerī, o le ua i ai le atunuu i tulaga faatonuina maualuga o le ola i Sasae Tutotonu ma le maualuga lona fa i Asia.

Talafaasolopito[Teuteu | edit source]

Tusitusiga talafaasolopito: O le Setete o Isaraelu sa faatuina i se eria o se vaega o le Nuu o Isaraelu, o le nofoa iloga o malo o Isaraelu (lea e lauiloa foi o Efaraima, sa i ai seia oo i le senituri lona valu TLM) ma Iuta (e ese mai seia oo i le seneturi muamua TA) O le laueleele lenei na folafola atu i ituaiga o Isaraelu ina ua mavae le malaga ese mai Aikupito, ma o fea na nonofo ai le malo autasi o Isaraelu i aso o Saulo, Tavita ma Solomona. Mai le 63 TLM Na amata ona aveesea e Iuta lona tutoatasi, ina ua faatoilaloina Ierusalema e Pompey ma avea ai o se Puipuia Roma, ma le Revolt Grand, lea na amata i le 66 TA, na taofia e Roma, i le faaiuga na faaleagaina ai e Tito le Malumalu Lona Lua. O tagata Iutaia na avea ma tagata toaitiiti i le Nuu o Isaraelu, o se nuu taua Iutaia i le Nuu o Isaraelu sa i ai seia oo i le seneturi lona 9, ae mulimuli ane, ma mo le afe tausaga sa i ai ni nuu laiti Iutaia i Isaraelu. Mai le senituri lona 4 TA seia oo i le 20 senituri, o le Nuu o Isaraelu, lea na lauiloa o le Nuu o Isaraelu, na suia ai le tele o lima i le au manumalo o malo ma tapuaiga. O se malaga mai Iutaia mai le Itumalo i Isaraelu, i taimi na mafai ai, na faateleina le numera o tagata Iutaia na nonofo i Isaraelu mai le faaiuga o le Vaitau Tutotonu i luma atu. O le faateleina o le faatupulaia na amata i le 19 seneturi, i le afiafi o le faavaeina o le galuega a Siona. Lomia e: אבישי הגבר O le talafaasolopito o tagata Iutaia o le talafaasolopito o tagata Iutaia ma aganuu. E salalau atu i luga o le faitau afe o tausaga mai anamua e oo mai i le taimi nei. Sa nonofo tagata Iutaia i itu uma o le lalolagi ma fatuina aganuu, o le aganuu Iutaia. Aganuu, gagana, ma le atoaga o le fatufatuga a Iutaia i le gasologa o tausaga ua aofia i le talafaasolopito o tagata Iutaia. O le amataga o le nofoia o ituaiga o Isaraelu na amata i le 13 senituri TLM, i le taimi o le nofoaʻiga a Farao Merneptah, oe talitonu o ituaiga e afua mai i ituaiga na o mai mai Transjordan, ua taua o "Afiru." O nei ituaiga na faasolosolo malie lava ona faavaeina i le Tusi a Faamasino. Sa i totonu o mauga o Samaria. O se tuufaatasiga o se numera o ituaiga tagata na faamautu i le Nuu o Isaraelu mai lea taimi i lea taimi, ma auai atu i tagata ona o le le i ai o se malo tutotonu ina ua uma ona faatoilaloina le pulega a Aikupito. O nisi o tagata talitonu i lenei manatu na latou vaai i le Esoto mai Aikupito o se talatuu o se tasi o nei vaega, lea na malaga moni mai Aikupito i Kanana ao lei amataina le tuufaatasiga. O le aganuu a Isaraelu na tupuga mai tagata Kanana sa nonofo i Isaraelu; Mulimuli ane na vaeluaina i ni malo se lua: o le malo o Iuta ma le malo o Isaraelu; Mulimuli ane, e oo lava i le foafoaina o malo na fatuina le tala, o le talafaasolopito o le malo. O le amataga o tagata Iutaia sa sauaina i tuaoi o nuu o le talafatai o Kanana i le atunuu, o ē na fouvale i le tulafono, ma nonofo i mauga o Iutaia ma Samaria. E tusa ai ma le tusi o le Kenese, i le amataga o lona tuaa i Isaraelu e ala i le gafa Eperu o Aperaamo, o fanau i Uro Mesopotamia (Mesopotamia) malaga Tara ma lona tama i Isaraelu Kanana, lea na ia nofo i lalo. I le vaega o tina o le malo, na maua ai e tagata i Naʻoa, le tuaa o le tama o Suria. Tupuga mai ia Aperaamo ma lona atalii o le uso Lota sa tamā o nisi o tagata sa nonofo ai talu ai nei e sili atu le eria - Israelis, mumu, Isamaelī, Moapi, Amoni, ma isi. tuputupu ae muamua ma Isaraelu na amata i Aikupito, lea ua pauu atalii o Iakopo (igoa isi o Isaraelu), o le atalii o le atalii o Aperaamo, ona o le oge i Kanana. I Aikupito na tofia i latou se mea e nonofo ma aai ai lafumanu, ma i lalo o le auspices o Iosefa, o se tasi o uso o le na sui tupu Farao o Aikupito, na manumalo ai le tamaoaiga. I augatupulaga mulimuli ane, na faapologaina tagata Isaraelu e tagata Aikupito ma liliu mai se aiga i se malo pologa. umi pologa i Aikupito mo le tele o seneturi, seia oo ina o Mose na valaauina e le Atua e taitai le nuu o Isaraelu, i le faʻasaoloto mai le pologa i Aikupito. E tusa ai ma tusi o le Tusi Paia: Semot, Levitiko, Numera ma Teuteronome, o le malaga a tagata i Kanana na faʻaifulu tausaga. I le amataga o le malaga, i le Mauga o Sinai, o le maua ai e tagata o le papa o le Tulafono, lea na tusia i le vaega Torah - o se faavae atoatoa fuafuaina e faafuaitino ai le olaga o se malo tupu, ma o loo faavae i le faatuatua i le Atua. I le taimi o le faigamalaga, na fausia ai e tagata o latou ituaiga, lea na fausia e avea ma fitafita. sa faia Transjordan faapotopotoga faaitumalo i luma o le sopoiaina o le ituaiga Jordan: ". Ona fetalai Aso Tofi ma Hchnim mata sa Levi ia Isaraelu Mose, ua faapea Hsct ma Sma Isaraelu Hiom Hzh ALIʻI lou Lam Atua Nhiit" [7] I le afiafi o tagata i Kanana, na maliu Mose, ma nuu tu i le ulu o Iosua. E tusa ai ma le tusi a Iosua, ulufale atu i le ituaiga o Isaraelu, na taʻitaʻia e Iosua Kanana tala atu o le Ioritana, ma amata le malaga i le galuega o le atunuu. I le taimi muamua na tauivi ai ituaiga e tasi o le tino, na latou faatoilaloina sooga a tupu o Kanana e faasaga ia i latou, na latou o atu i aai o Kanana ma faaumatia i latou. I le laasaga lona lua, na vaevaeina le fanua i ni nofoaga e sefululua, ua atofaina mo ituaiga ma ituaiga, ma o le faamaeaina o le galuega ma le nofoaiga na tuuina atu i ituaiga taitasi.

E tusa ai ma le Tusi a Faamasino, e ui i le amataga o le faatoilaloina, e le mafai e ituaiga o Isaraelu ona aveesea atoa tagata Kanana mai o latou nofoaga. Ina ua mavae le oti o Iosua, faatasi ai ma le suiga i le olaga i nuu tumau, sa ituaiga po o vaega taitasi o ituaiga eseese, faamasani mo faatasi ma o latou tuaoi, ma o mai i lalo o le uunaiga faaleaganuu, e ui sootaga tuaoi sootaga tetee suia soo ma le tele o taua i le lotoifale gau mai le va o le Israelis ma o latou tuaoi. I le le i ai o se taitai tutotonu, o faamasino - o taitai iloga i le lotoifale na o mai i taimi o faigata ma laveaiina ai le malo - na muamua oo mai. O la latou pule e lei pasia ma latou te leʻi faavaeina ni pulega tumau tumau.

I le faaiuga, e aunoa ma se pule o le taitai o le tumau, o le tagata e le mafai ona fausia lona malosi atoa ma le taulimaina lelei feagai taufaamatau eseese ia feagai, ma aemaise lava e faasaga i le tuputupu ae malosi o le Filisitia. Na faaiuina le vaitaimi o Faamasino ina ua talia e Samuelu le perofeta, o le faamasino mulimuli, le manaoga o tagata ma tofia Saulo e avea ma uluai tupu o Isaraelu. O le Tusi Paia o se punavai o talafaasolopito Iutaia i aso anamua. Na ia faamatalaina le talafaasolo- pito o tagata Isaraelu i tagata o le itulagi, ma e aofia ai, se vaitaimi umi lava o le sili atu ma le afe tausaga, mai le Pasefika Late, le 15 senituri TLM, i le vaitaimi Peresia, 5 senituri BC - mai le amataga o le faailogaina o tagata Seʻia oʻo i le toe foʻi mai i Siona.

E le pei o le talitonuga faalelotu - Iutaia ma Kerisiano, lea e manatu i le Tusi Paia o se punavai faamaoni o le talafaasolo- pito o tagata Iutaia, o le faasinoga i le Tusi Paia i le sailiga o suesuega e pei lava o isi punaoa talafaasolopito, ma o le mea lea e taua tele ma e le mautonu.

Malo[Teuteu | edit source]

I Isaraelu, o le faatemokalasi a le Palemene, o le peresetene e tele sona sui e fai ma sui, o ia o se faailoga o le lotogatasi o tagata ma e pule o ia i le setete. O le peresetene o loʻo i ai ni mana faʻafeagaiga, e pei o le sainia o tulafono, faʻatagaina o faifeʻau o Isaraelu, ma le taliaina o faʻamaoniga a le auvalo mai fafo. E auai le peresetene i sauniga aloaia a le malo ma sui i latou i fafo.

Taʻitaʻiga[Teuteu | edit source]

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a0/Population_of_israel_by_religion_no_text_alt.svg

Felauaiga[Teuteu | edit source]

Aoaoga[Teuteu | edit source]

Siʻosiʻomaga[Teuteu | edit source]

E tusa ai ma le Tusi Paia, o ituaiga o Isaraelu po o le fanauga a Isaraelu o se ituaiga o tagata i Sasae Tutotonu anamua. E tusa ai ma le tala, o tagata Isaraelu e sefulu ma le lua ituaiga o ituaiga masani. O le igoa o igoa o ituaiga e tusa ai ma le Tusi Paia o atalii e toasefululua o Iakopo (ua taua foi o Isaraelu). O atalii e toalua o Iosefa, o Efaraima ma Manase, na avea ma ituaiga eseese, e tusa ai ma le faamanuiaga a Iakopo ao lei maliu o ia. O ituaiga na nonofo i vaega eseese o le Nuu o Isaraelu ma faʻatasi ai le faatuina o le Malo autasi o Isaraelu.

I le suʻesuʻeina o suʻesuʻega a le Tusi Paia, e tele ni aʻoaʻoga e uiga i le faʻavaeina ma le faʻasolosolo o ituaiga o ituaiga. Faatasi ai ma mafaufauga na mafua mai i le malaga a ituaiga i tua atu o le Transjordan, o le tuufaatasiga o le tele o ituaiga tagata nonofo i le Nuu o Isaraelu, po o le atinaeina o se aganuu Isaraelu i tagata Kanana na nonofo i Isaraelu Faʻasalalau e: Avishai

Soifua Maloloina[Teuteu | edit source]

O le faiga faʻalesoifua maloloina e aofia ai se numera tele o faʻalapotopotoga tetele o loʻo faʻaogaina le soifua maloloina, e masani lava o se soifua maloloina lautele, e faavae i tupe faʻavae ma tupe a le malo. I le gasologa o tausaga, o le soifua maloloina i Isaraelu ua maua ai le tele o taunuʻuga i fomai ma suʻesuʻega faafomaʻi, soifua maloloina lautele ma tagata lautele i auaunaga tau soifua maloloina. O fomaʻi Isaraelu o loʻo sili ona maualuga i le lalolagi atoa ma maua ai se lauiloa sili. aofia ai auaunaga mo faalavelave faafuasei o Isaraelu faapitoa o Magen David Adom (faalapotopotoga laveai le atunuu o Isaraelu), ae aofia ai foi isi volenitia faalapotopotoga e pei o le laveai Iunaite Zaka ma laveai o Iutaia ma Samaria, e faapea foi le tele o kamupani tumaoti e faagaoioia ambulances e pei o SHL ma Natalie. Atinae Eseese o le faiga o le soifua maloloina fausia i luga o HMOs, ma le aupito tele lea o le auaunaga o le soifua maloloina Clalit ma Maccabi. i latou mai le faitau selau o le ofisa ma nofoaga autu faafomai i le atunuu. foi e Isaraelu se vaega tele o falemai, o le tele lava i po oi lalo o le umia tulaga (falemai lautele) po o lalo HMOs tau O falemaʻi aupito tele ma sili ona lauiloa o Hadassah Hospital (Jerusalem), Sh Oo mai (Tel Hashomer), Ichilov Falemai (Tel Aviv) ma le Rambam Center Medical (Haifa). I le tausaga 2013, na avea le Isaraelu ma vaega lona lima i le Index Health Health Index, faatasi ai ma le faatulagaga o le soifua maloloina o Isaraelu e fa lona fa i le lelei. [59]

E tusa ai ma le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi, e oo ia Me 2016, o le ola i Isaraelu o le lona ono i le lalolagi. O le avefeʻau lautele o tagata e oʻo i le 80.6 tausaga ma o vaitausaga o tamaitai e 84.3 tausaga. [60] Foi, e tusa ma le a Isaraelu Matagaluega o fuainumera Health, ola expectancy i le atunuu faateleina le va 2000-2010 i le 3 tausaga. [61] E tusa ai ma le Nofoaga Autu Taub, auaunaga faamalosi militeli, faafanua ma tulaga o religiosity o ona tagata, ua taitaiina atu ai i expectancy ola toe I Isaraelu. [62] E le gata i lea, na iloa e le Nofoaga Tutotonu o le ultra-Orthodox i Isaraelu e sili atu le soifua maloloina ma ua leva ona soifua. [63]

E tusa o le 2015, o le vaitausaga laʻititi e 29.7, mo alii o le vaitausaga o le vaitausaga o le 28.6 tausaga, ma i tamaitai 30.8. [64] O le fuainumera o tamaiti ma le autalavou i le faitau aofai o le atunuu e maualuga tele ma e tu i le 30%, faʻatusatusa i le 20% i Europa i Sisifo. O le faitau aofaʻi ma le pasene sili ona maualuga o tamaiti o tagata lautele-Arama ma Muslim ma le lautele o le Orthodox. E tusa ai ma faamatalaga CBS, o le tausaga median i le taimi muamua le faaipoipoga faiaʻe mausali mo tagata 26,9 ma tamaitai 23,9. I le 2009 na iloa ai i Isaraelu o loo i ai se tino o le 2.6 pepe i le 1,000 fananau mai. [65] isi, o le tausaga 1979 i le 2004 sa i ai se faaitiitia o le 70% i le olaga nei pepe Isaraelu [66] Peitai, ua avanoa eseese na taitaiina atu ai pepe Arapi oti 3 taimi pepe sili Iutaia [67] pepe le olaga nei i le vaega o faaBedouin o le maualuga, lea o le a tausia se fua faatusatusa o le 1:.. 4 i le fua faatatau o le olaga nei pepe o Bedouins nai lo i totonu o tagata Iutaia.

I le sefulu tausaga lona lua o le seneturi lona 21 ua i ai se pa'ū i le tulaga aupito manaomia o auaunaga ua tuuina atu e ala i le faiga o le soifua maloloina [68] ona o le faateleina o le avega faaitiitia pe a faatusatusa i gasegase tala o le tupe o le soifua maloloina ma le leai o tulaga faatonuina. 2011 na vaʻaia se osofaʻi a fomaʻi ma tagata o loʻo nofo i lalo o le faʻaitiitia o totogi ma tulaga faigaluega, ma le faʻatupulaia o avega i luga o tupe faʻalesoifua maloloina ma falemaʻi. I tulaga o punaoa ua tuʻuina atu i le soifua maloloina, o le tulaga o Isaraelu e matua mativa lava e fesoʻotaʻi ma isi atunuu OECD.

Tamaoaiga[Teuteu | edit source]

Paka lautele[Teuteu | edit source]

Taaloga[Teuteu | edit source]

Aganuu[Teuteu | edit source]

O aganuu a Isaraelu o se tuufaatasiga o le tele o agaifanua faaleaganuu, o le lauiloa o le aganuu Iutaia ma aganuu i Sisifo. Le Malo o Isaraelu o se tulaga Iutaia ma o lona aso malolo aloaia e gata Isaraelu i le 5 ASO E FAAGATA faatulaga e le setete e faailoga mea taua na tutupu: Aso o le Holocaust Faamanatuga, Faamanatuga Aso, o Isaraelu Aso o le Tutoatasi, Yitzhak Rabin Faamanatuga Aso ma Aso Ierusalema.

O le tele o mea faʻalelalolagi faʻale-aganuʻu ua tuʻuina atu i le eria o Tel Aviv, e ui o le tele o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga a le setete o loʻo i Ierusalema. Faafetai i le faitau aofai lavelave maoae konetineta lima ma mai le silia ma le 100 atunuu, ma ona o aganuu e pei ona tū toʻatasi Palesitina, Rusia ma ultra-taitasi lea e aofia ai o le tasi le miliona ma e umia nusipepa ma fesootaiga mo le tufatufaina atu o le oloa o le aganuu, o le aganuu a Isaraelu ua silisili atu i le tamaoaiga ma le eseese.

O le faavae o aganuu a Isaraelu o le uluai malaga mai Europa i Sasaʻe. O le siʻitia mulimuli ane na faʻamalosi e tuʻuina atu se vaega o lo latou faasinomaga e fiafia ai i se "mea e faʻafefete ai". Talu mai le 80s o le senituri lona 20, o le "le teʻa ulo" ua suia i totonu o le malae faaleaganuu ua tatala ma eseese, atagia mai i papa timbre musika a Isaraelu, musika sasaʻe ma isi ituaiga, televise a Isaraelu ma ata tifaga, ua aveina aʻe i le faasinomaga a Isaraelu eseesega eseese ma aganuu o le faitau aofai o tagata (eg ala " O ata o le bourekas))). I na tausaga, na atiina ae le atunuu se aganuu a Isaraelu isi atiina ae i le fanua o musika, siva, comics, solo, faatufugaga, lona teuteuga ma isi vaega. I le vaitausaga o le 90 o le senituri lona 20, i le mulimuli i le faia o TV eseese auala ma auala vaifagaloa uaea 2 ma le Initoneti, disintegrated "Afi o le Tolauapiga" i le finagalo o le eseese o ituaiga ma mea e fiafia faaleaganuu.

I le gasologa o tausaga, o le malo o Isaraelu ua itiiti ifo ma itiiti ifo le lagolagoina o le faatufugaga. O le pasene o le lagolago e laʻititi nai lo atunuu i Sisifo ma e sili atu i le afa pasene o le paketi.

O le Orchestra a Isaraelu o loʻo faia i totonu o le atunuʻu ma e masani ona taʻalo i fafo. O Isaraelu ua manatu o se malosi tele i siva faaonaponei, faatasi ai ma fusi e pei o Bat Sheva ma le Taʻa Dor.

O le fale tuai i Isaraelu o Sapasa, na faavaeina i le 1917. Isi falefaafiafia o le taua o le fale mataaga Cameri, Beit Lessin faletifaga, Gesher (Eperu ma Rusia), Haifa Municipal fale faafiafia ma faafiafiaga Peresepa.

Tel Aviv, Herzliya ma Ierusalema ei ai falemataʻaga. O le Falemataʻaga a Isaraelu i Ierusalema o loʻo i ai Tusi Tusitaʻai o le Sami Mate ma se tuufaatasiga atoa o faʻataʻitaʻiga faalelotu Iutaia ma tala faʻasolopito.

Fesootaiga Postscript-viewer-shaded.png Ulutala autu: Fesootaiga i Isaraelu I totonu o Isaraelu o loʻo i ai le tele o faʻasalalauga saoloto. O nusipepa tetele o Israel Today, Yedioth Ahronoth, Maariv ma Haaretz. O nisi nusipepa faatasi sectoral tofia atunuu faalelotu, ultra-Orthodox tagata Iutaia, tagata malaga Rusia, a Isaraelu Arapi ma isi. O le Televise i Isaraelu na faavaeina i na o le 1960 ma le faavaeina o le uluai auala a le Pulega o Faasalalauga a Isaraelu, o le televise a televise a Isaraelu. I le vaitausaga o le 90 o le senituri lona 20 ua aliaʻe tele i le amataga o faasalalauga i televise faapisinisi o Channel 2. gata i lea, na faavaeina auala faaopoopo o se vaega o le kamupani uaea, televise satelite ioe ma auala leitio a Isaraelu 10. toeaina lava, pe a tulaga tele leitio o le fesootaiga sili ona lauiloa i "Isaraelu Radio ma autau Radio. i le tele o tausaga talu ai nei, na amata ai le tele o tulaga faaitulagi leitio. i le 2000s ola faasalalauga tele i le initoneti ma meafaigaluega fesootaiga masani ua tatalaina uepisaite, e aofia faatasi ai ma isi tuuina atu le tala solia nei.

O nusipepa tetele i aso taʻitasi e o mai i le gagana Eperu, Arapi, Rusia ma le Igilisi. E i ai nusipepa laiti i Farani, Polani, Yiddish, Hungarian, Roma ma Siamani. E i ai foi nusipepa a le lotoifale ma nusipepa faaleaganuu.

I le 2006, o le Freedom House House's Freedom of Press Press ua faaitiitia ai le fuainumera o Isaraelu mai le "saolotoga saoloto a le aufaasālalau" i le "leai se saolotoga". I le aotelega, na filifilia e Isaraelu le 65 mai i le 200 atunuu i le faasino igoa. [45] I se faatusatusaga, ia Aperila 2016, na tuu i se faavasegaga Isaraelu i le faasinoupu o fetaomi faalapotopotoga saolotoga tusitala aunoa tuaoi nai lo le 101 mai le 180 atunuu ma teritori. [46]

Taaloga Postscript-viewer-shaded.png Mea autu: Taʻaloga i Isaraelu

Gal Friedman, na o Isaraelu lava na manumalo i se pine auro i Taaloga Olimipeka

Arik Zeevi (taumatau) ma Gal Friedman (agavale) ma se pine auro i le faaiuga o le Olimipeka o Athens 2004. O le paketi mo taaloga i Isaraelu e maualalo ifo nai lo atunuu i Sisifo. Ae peitai, mai le 80s o le senituri lona 20 sa i ai se atinae tele i Taaloga Faatauva i Isaraelu, e mafua ona o le malaga mai le Soviet Union ma le ulufale o tupe tumaoti. auai e le aunoa Isaraelu i le Taaloga o le Olimipeka e amata mai le 1952, ae manumalo lana uluai pine o le Olimipeka i le na o le Olimipeka 1992 Paselona (Yael Arad, judo) ma le uluai pine auro o le Olimipeka i le Olimipeka 2004 Atenai (Kala Fridman, windsurfing). Na manumalo Isaraelu i le tasi le pine i Taaloga Taaloga Olimipeka mai le Olimipeka a Barcelona i le Olimipeka o Rio, vagana ai le Olimipeka Lonetona.


Teddy Stadium i le taimi o le taʻaloga O le taaloga lauiloa i Isaraelu o soka. na manumalo i le tumutumu ausia o au soka a le atunuu a Isaraelu le Ipu AFC Asia 1964. I le faaopoopo, agavaa le au mo le taamilosaga Ipu o le Lalolagi le taimi e tasi (Mexico, 1970), ae ua lē mafai i lenei tauvaga femalagaaiga ma Europa siamupini Soka. [47] I le manuia mataʻina o le lakapi a Isaraelu e aofia ai le ofoofogia snaked Ipu UEFA a Hapoel le kuata mulimuli vaitau 2002. [48] ma snaked Maccabi Haifa Ipu manumalo Ipu o le kuata mulimuli 1999 vaitau 2003 vaitau Maccabi Haifa o le uluai au a Isaraelu e agavaa ai fale . o le siamupini Liki [49] Haifa agavaa mo le taimi lona lua aoi 2010. lua ni vaega faaopoopo o le toe foi le ausia: Maccabi Tel Aviv i le 2005 vaitau ma 2016 vaitau, Hapoel Tel Aviv i le taimi o le 2011. le kalapu sili ona teuteuina i le atunuu o Maccabi Tel Aviv (21 suega siamupini ma le 23 ipu ). Isi vaega faamanuiaina e Hapoel Tel Aviv (13 suega siamupini ma le 16 ipu), Maccabi Haifa (12 suega siamupini ma le 6 ipu), Beitar Ierusalema (6 suafa ma le 7 ipu), Hapoel Petah Tikva (6 suega siamupini, lea e lima sosoo ma le 2 ipu), Maccabi Netanya (5 suafa liki ma se ipu se tasi) ma Hapoel Beer sheva (fa suafa liki ma se ipu se tasi).

I le pasiketipolo, ua manumalo Isaraelu i le tele o ausia faavaomalo. Sa ia faatusaina le manuia e ala i au pasiketipolo o Isaraelu, o lona tumutumu ausia ua manumalo nofoaga lona lua i le Europa siamupini i le 1979, ma Maccabi Tel Aviv, manatu o se tasi o le mea sili kalapu i Europa ma manumalo 6 suega siamupini i Europa, muamua i le 1977 ma mulimuli i le 2014. I le faaopoopo atu, manumalo Hapoel Ierusalema le Ipu ULEB faʻatasi (2004). O le lotoifale vaaiga Maccabi Tel Aviv o le au e sili ona faamanuiaina, ma 51 suega siamupini pasiketipolo Liki Premier ma le 44 ipu. O lenei vaega pule mo le tele o tausaga i le liki a Isaraelu, ina ua manumalo i le siamupini mo le 23 sosoo e tau i le va o le 1970 ma le 1992. vaega ua toe teuteuina i Hapoel Tel Aviv (5 suega siamupini ma le 4 ipu), Hapoel Ierusalema (2 suega siamupini ma le 4 ipu), Hapoel Kilepoa Galil (2 suega siamupini ma le 2 ipu) ma Hapoel Holon ( Championship ma le Ipu).

Le ausia sili o afeleti a Isaraelu ea Alexander Averbukh, o le manumalo i le pou-vaulter siamupini Europa faalua (2002 ma 2006). Isi tagata taaalo a Isaraelu manumalo ausia faava o malo mataʻina: Eseta Roth Shachamarov (puupuu tamoʻe), Rogel Nachum (tolu oso), Constantine Mtosbitz ma Niki Palli (oso maualuga).

O le isi lala lauiloa o le tenisi. taitaiina Isaraelu taalo tenisi Shahar lau tupulaga seia oo i lona litaea, ma i na tuu i se faavasegaga i 11 lona tumutumu le lalolagi, ina ua 15 Anna Smasnobh i lona tumutumu. O Dudi Sela, o le taʻitaʻifaga taʻaloga Isaraelu, o le 29th i le lalolagi. 80s tu Amosa Mansdorf ma Shlomo Glickstein, tuu i latou tumutumu le pito i luga lona lua ma le lona tolu sefulu i le faatulagaga lalolagi. O le lua o Andy Ram ma Yoni Erlich na muamua maua muamua i le lalolagi ma manumalo i le Australian Open i le 2008. I le avea ai o se 'au, na vaʻaia ai e Isaraelu le faamaumauga mo seminare a Davis i le 2009.

Judo manumalo i le lima o le iva iva Olimipeka o le Olimipeka i Isaraelu, ma na o le pau lea o pisinisi lea na manumalo ai tamaitai i pine Olimipeka a Isaraelu. I le gasologa o tausaga na tuputupu ae le faʻafaigaluegaina o tupe i totonu o le fanua. muamua o Isaraelu pine e lua judo, Yael Arad ma Oren Smadja 1992 Paselona Olimipeka Arik Zeevi ina ua mavae le 2004 Atenai Olimipeka ma le Olimipeka i Rio de Janeiro (2016) manumalo Hgʻodokaim Pe Sasson [50] ma Yarden Gerbi [51] i le Medal Bronze.

O isi manuia i le lalolagi faavaitaimi o taʻele a Isaraelu, taʻaloga vai ma taʻaloga tele. O le gaosi oloa i totonu o Isaraelu o loʻo manuia tele e ui lava i le itiiti o ana paketi. I le 2008, na manumalo ai le vaega Isaraelu i se pine siliva i le Olimipeka o Chess, ma Boris Gelfand na manumalo i le tauvaga 2011. E oo lava i fanua taaloga Paralympic o se fanua atiina ae i Isaraelu, ma e tele ona sui pine i le Paralympics.

Saienisi ma tekinolosi[Teuteu | edit source]

O mea na ausia e saienitisi Isaraelu i le saienisi ma tekinolosi e taua tele ma e taua tele i le lalolagi. A o faagasolo le vaitaimi o le Mandate ma talu mai le faavaeina o le Setete, sa galulue Isaraelu i le faasaienisi, e le gata i le taua ma le masani. saofaga o Isaraelu aemaise iloga i kenera, saienisi komepiuta, fisiki, kemisi, faaeletonika, optics, faasaienisi faatoaga ma le enisinia. I le matata o tekonolosi, ua lauiloa Isaraelu mo le atinaʻeina o auupega ma meafaigaluega a le militeli, ma le natura o le faasaienisi, i le atinaʻeina o metotia taufaatoaga taufaatoaga; Ma talu mai le vaitau o le 1990 na faʻamalosia ai e le au atinaʻe tekinolosi ma kamupani amata; E le gata i lea, o suʻesuʻega faafomaʻi i Isaraelu o se tasi lea o mea sili ona maualuga i le lalolagi.

Tekinolosi-malosi gaosi oloa ua avea ma vaega taua o le tamaoaiga o Isaraelu, aemaise lava i le luasefulu tausaga talu ai. O punaoa faanatura ma se faamamafa i luga o aoaoga faatekinolosi ma aoaoga o se vaega tele lea o le faatonutonuina o pisinisi i tulaga tekonolosi. O se taunuuga o le faamanuiaina o Isaraelu i le atiina ae o masini, polokalama faakomepiuta, fesootaiga ma le faasaienisi o le lalolagi ma e mafua mai i le tele o startups tele faatatau ia Isaraelu o Silicon Valley II (taʻua i nisi taimi o le "Silicon Wadi"). [52] ua tatalaina Intel tele gaosi i le faitau piliona o tala Isaraelu i tupe teu faafaigaluega ma isi kamupani e pei o umia foi Motorola Isaraelu nofoaga o atinae.

I le 2004, o le faʻatautaia o tupe teufaafaigaluega i Isaraelu na sili atu nai lo soʻo se atunuu Europa. [53] Ma o le tele o le VC / GDP i le lalolagi pe a mavae le Iunaite Setete. Vagana ai le Iunaite Setete ma Kanata, o le ei ai Isaraelu kamupani sili ona lisiina i luga o NASDAQ [54] I le gata i lea, ua i ai Isaraelu o le pasene aupito maualuga o komepiuta faaletagata lava ia i le capita.

Ni pepa faasaienisi i le capita tusia e Israelis ua le sili ona maualuga i le lalolagi, [55] gata i lea, ua tuu i se faavasegaga lona tolu o Isaraelu i le lalolagi (faatasi ai ma Switzerland) e faasino i pateni faamauina i le capita. [56]

Talu mai le 21st seneturi, e toavalu saienitisi Isaraelu ua manumalo i le Nobel Prize i le faasaienisi. Biochemists, Avraham Hershko ma Aaron Ciechanover o le Technion, na latou faʻasoa se faailoga o kemisi i le 2004. manumalo Daniel Kahneman le taui tau i le tamaoaiga i le 2002 ma le 2005. O le manumalo foi tusiata mathematician a Isaraelu (uma mai le Iunivesite Eperu o Ierusalema). I le 2009 na manumalo i le Nobel Taui i le kemisi biochemist Ada Yonath o le Inisetiute Weizmann o Saienisi, i le 2011 na manumalo Polofesa Dan Shechtman manumalo i le Nobel Taui i le kemisi mo le mauaina o faapei-taʻega tioata ma i le 2013 sa manumalo foi i se leona ma Rachel ma Michael Levitt.

I le 2010, na manumalo ai Prof. Elon Lindenstrauss i le Fields Medal mo le Matematika.

Aoga[Teuteu | edit source]

Faʻaaoga aʻoaʻoga

O se tamaititi i vasega muamua i Isaraelu, 1954 Postscript-viewer-shaded.png Mataupu autu: Aʻoaʻoga i Isaraelu O le Tulafono Faʻaauau Tau Aoga o se tasi lea o tulafono muamua na faʻatulafonoina i le First Knesset i le 1949. O le tulafono o loo faapea mai e tatau ona uma tamaitiiti i Isaraelu i totonu o le faavaa o aoaoga (aoga faataitai poo le aoga) mai le 5 tausaga i le 14 tausaga, ma obliges matua o le tamaitiiti ina ia faamauina o se faalapotopotoga faaleaoaoga ma ina ia mautinoa le foliga sologa lelei o le tamaitiiti i le aoga seia oo i le tausaga o aoaoga faamalosia. O le tulafono e leʻi faʻatalanoaina le tuʻuina atu o auala faʻaopoopo o aʻoaʻoga: tusi, tusi tusi, api. Mulimuli ane faalauteleina o le talosaga o le tulafono i laasaga ma i le senituri lona 21, e faatatau i le aoaoina e aunoa ma le faamalosia, e aofia ai le sefululua tausaga o le aoga (e oo atu i le Vasega XII). I Isaraelu o loo i aoga lautele e aoga le malo mo le aoao o tagatanuu lautele, aoga lautele ma faalelotu Polokalame faʻaleaʻoaʻoga faʻalelotu, ma isi aʻoaʻoga tutoatasi.

O le tulaga o aoaoga faiga e aofia ai le aoga faataitai, aoga tulagalua (togi ou-VI), laiti (togi VII-IX) ma le pito i luga (sefulu ala togi lona sefulu lua), e taua foi o le aoga maualuga. E ono aoga - lua tausaga e faʻatasi ai aʻoga i le ogatotonu ma aʻoga maualuga.

faiga aoaoga Haredi e aofia ai le suesuega o Torah, ultra-Orthodox aoga ma sauniga, lea e masani lava ona faia e ese mai le tulaga ma tulaga-lotu, ma e masani lava ona aofia ai se mataupu mataupu aoaoina autu e pei o le numera, Igilisi ma le tulaga o tagatanuu. O le leai o ni suʻesuʻega autu mai aʻoga ultra-Orthodox ua oʻo ai i faitioga mataʻutia lautele e uiga i le vavaeʻesea o aʻoga ultra-Orthodox ma lona aafiaga i le maualalo o le tele o galuega i le faitau aofai o Harani.

O le pasene o tupe faaalu i aoaoga e faatatau i le tamaoaiga o le aupito maualuga i le lalolagi -... (7.3%) [57] E ui i lea, e faatatau i le numera o tamaiti, maualalo o tupe teu faafaigaluega i aoaoga i le aoga nai lo le tele o atunuu OECD O tupe faaalu e tusa i le tamaitiiti āʻoga i Isaraelu o 15.696 tala [58 ]

Maualuga aʻoaʻoga Postscript-viewer-shaded.png Mataupu autu: Maualuga aʻoaʻoga i Isaraelu O le faavaeina o se iunivesite i Isaraelu o se vaega o le faaaliga a le Zionist, ma o se talosaga e faia lea na tulai mai i le 1884 i le Konafesi a Katowice. O lenei faaaliga na tupu ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, i le faavaeina o ni iunivesite se lua: o le Iunivesite Eperu o Ierusalema ma le Technion i Haifa.

O le aloaiaina o le faalapotopotoga e avea o se faalapotopotoga o aoaoga maualuga atu o loo i lalo o le pule a le Fono mo Aoaoga Maualuga, ma o le tatalaina o sea faalapotopotoga e manaomia ai le faamaoniga a le Fono. O faʻalapotopotoga maualuga i totonu o Isaraelu e faagaoioi i ni tulaga:

Universities, o loʻo aʻafia ai suʻesuʻega ma aʻoaʻoga mo tikeri uma o aʻoga, i le tele o faʻalapotopotoga. Kolisi a le Kolisi, lea e faʻatautaia aʻoaʻoga i se ituaiga faʻalapotopotoga laiti, faʻatasi ai ma se faamamafa i mataupu taulai, ma naʻo le tikeri o le tagata malaga ma le matuaoloa. Kolisi faʻapitoa, lea e tuʻuina atu aʻoaʻoga ma tusi faamaonia i nisi o mataupu, e aunoa ma le tuuina atu o se tikeri tau aʻoaʻoga. Faʻatasiga o iunivesite mai fafo o loʻo galue i totonu o Isaraelu. ua valu iunivesite Isaraelu: o le Iunivesite o le gagana Eperu, o le Technion, Tel Aviv Iunivesite, Bar-Ilan Iunivesite, Haifa Iunivesite, Ben-Gurion Iunivesite o le Negev, o le Tatala Iunivesite ma le Iunivesite o Ariel i Samaria.

Sootaga fafo[Teuteu | edit source]